Direktor Hrvatskih voda: Da nije bilo Odronskog polja, Lonskog polja i Mokrog polja ne bi izdržali

U intervjuu tjedna TNT-a na pitanja oko aktualnih poplava odgovarao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

“Vrh vodnog vala još je prisutan na petrinjskom području. Još uvijek smo u izvanrednom stanju. Imamo i dalje ekstremno visoke vodostaje. Proteklih dana odradili smo najveći dio posla, a od danas će se sve svesti na kontrolu i eventulane žurne intervencije za koje imamo osigurane pripadnike hrvatske vojske” rekao je Đuroković.

“Mrežnica je imala rekordni vodostaj, veći za 20 do 30 centimetara od prethodno najviše izmjerenih brojki. Korana je dosegla najvišu mjeru od 1951. godine, otkad se vodostaj mjeri. Kupa je imala treći po redu najviši vodostaj u povijesti. Mislim da smo uspješno odoljeli nedaćama”, dodao je.

Napomenuo  je i kako za neke kuće u nisko ležećim položajima ne postoji sustav obrane od poplave, kao i da ne mogu graditi nasip između rijeka i kuća koje se grade 15 metara od vode.

“Najgora je bila neizvjesnost. Dok kiša ne krene padati, ne znate s kojom silinom vode i na kojem mjestu ćete se morati boriti s poplavama. Prognoze su zapravo bile esktremnije od onoga što se dogodilo. Kad smo dobili naznake ekstremne situacije, odmah smo zatražili pomoć pripadnika Hrvatske vojske. Obrane od poplava organizirali smo na 20 rijeka”, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda.

“U ekstremnim smo hidrološkim vremenima, ali sigurno je da se nešto događa. Imali smo sušu devet mjeseci, a nakon toga smo od rujna neprekidno u poplavama. Nije to znak slabosti sustava, već velikog naleta vodnih valova, što nije normalno. U prirodi se nešto događa”, dodao je.

 

Tvrdi da se učinilo sve da se smanji šteta i rizici po ljudske živote.

“Uvijek se može bolje, ali front je bio ogroman”, kaže.  Kada je riječ o Karlovcu, Đuroković je kazao da je Vlada napravila 11 kilometara novih nasipa, a na lijevoj obali Kupe gradi se i obrambeni zid.

Objasnio je i da se sa svakom novom poplavom nadograđuje nasip i gleda na kojem mjestu je bio problematičan.

“U Obrovcu je obrambeni zid projektiran na 265 centimetra, a dogodio se vodostaj od  302 centimetra. Od takvih udara se ne može nitko braniti.  Kao primjerice u Zadru 2017. kada je u jednom danu palo više od 300 milimetara oborina. Od takvih ekstrema obrane nema. Sjetimo se što se dogodilo u Njemačkoj prije par godina. Moramo biti zahvalni onima prije nas koji su sačuvali velika poplavna područja u koja možemo pustiti vodu. Da nije bilo Odronskog polja, Lonskog polja i Mokrog polja ne bi izdržali. U njih smo ispustili između 850 i 900 mlijuna kubnih metara voda. Upravo to skida vršno opetrećenje. Da nije bilo njih, imali bismo dramatičnih problema u Sisku, Jasenovcu i Karlovcu. Tradicionalno smo izvrsno postavili obrane od poplava. Nažalost, bogate države taj prostor za poplavne vode zauzeli su gradnjom i urbanizacijom”, zaključio je Đuroković.