Dodatak na mirovine: Tko ga ima pravo dobiti i kako se računa

Od 1. siječnja 2010. dodatak na mirovine iznosi 27 posto. Prije toga, od 1999. godine, primjenjivao se u rasponu od 4 do 27 posto, ovisno o godini ostvarivanja mirovine. Dodatak je pravo i za umirovljenike koji se odluče na isplatu mirovine iz oba stupa, dok ga nemaju korisnici najnižih i najviših mirovina, kao ni oni koji primaju mirovinu po posebnim propisima.

HZMO mirovinu računa prema formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine. Na taj iznos dodaje se i zakonom propisan dodatak. Od 1. siječnja 2012. dodatak je postao sastavni dio mirovine.

Ako je izračunata mirovina (sa 27 posto dodatka) niža od zakonom zajamčene najniže mirovine, osiguranik će primati najnižu. Ona se određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 106 % aktualne vrijednosti mirovine. Od 1. srpnja 2025. najniža mirovina za jednu godinu staža iznosi 15,32 eura, piše Mirovina.hr.

Tko nema pravo na dodatak?

• korisnici obiteljskih mirovina određenih nakon 1. siječnja 1999. prema starim propisima (koji su vrijedili do kraja 1998.),

• korisnici najniže i najviše mirovine,

• korisnici mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, pod povoljnijim uvjetima od onih u ZOMO-u.

Dodatak za korisnike dva stupa

Za one koji primaju mirovinu i iz prvog i iz drugog stupa, dodatak se od 1. siječnja 2024. izjednačio – iznosi 27 posto osnovne mirovine iz prvog stupa. Time je država potaknula građane na izbor kombinirane mirovine. U posljednjih pet godina broj takvih umirovljenika povećao se pet puta – danas ih je oko 24.500.

Prije izmjena, dodatak je za godine staža nakon 2002. (početak drugog stupa) iznosio 20,25 posto, dok je za ranije godine bio 27 posto.