Državna tvrtka nema novca za isplatu poticaja za obnovljive izvore pa se mora zaduživati

Rok otplate tog revolving kredita je godinu dana, a kamatna stopa je 2,05% godišnje. Odluka o pokretanju postupka ishođenja kredita prema Vladi NO HROTE-a donio je sredinom srpnja, jer im nedostaje novca, piše portal energetika-net.

U obrazloženju odluke stoji da zbog posljedica pandemijske 2020. godine i svih negativnih utjecaja koje je ista imala na tržite električne energije, HROTE bilježi oko 340 milijuna kuna manji prihod od planiranog. Najznačajniji parametri koji su utjecaji na manjak prihodovne strane, uvjetovani prije svega kretanjima na tržištu, su pad potrošnje električne energije u državi od oko 6% u odnosu na 2019. godinu te osjetni pad cijena električne energije na tržištu, od oko 30 posto u odnosu na 2019. godinu.

Usporedno s ovime, u 2020. godini je počela i primjena Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjenje naknade za energetski intenzivno gospodarstvo, što je dodatno umanjilo prihode HROTE-a za 60-tak milijuna kuna.

"Negativni trendovi su se nastavili i u prvim mjesecima ove godine, dok u drugom kvartalu 2021. godine postupno dolazi do stanovitog oporavka cijena električne energije na tržištu i rasta potrošnje električne energije, što je odgodilo planirani pad likvidnosti sustava od konca prvog kvartala na početak trećeg kvartala ove godine. Učinak evidentiranog manjka prihoda na stanje računa sustava poticanja je u određenoj mjeri amortiziran sredstvima akumuliranim u proteklih nekoliko razdoblja, tako da na dan 16. srpnja 2021., projekcije govore da će do konca 2021. godine nedostajati oko 170 milijuna kuna za uredno izvršenje ugovornih obveza", stoji u obrazloženju odluke.

U sustavu poticaja s krajem lipnja bilo je 717 MW vjetroelektrana, 113 MW kogeneracija, 91 MW elektrana na biomasu, 53 MW sunčanih elektrana, 44 MW bioplinskih elektrana, 10 MW geotermalnih elektrana koje su u tom mjesecu proizvele nešto više od 174.000 MWh. Godišnje obnovljivci u sustavu poticaja proizvedu više od 3,2 TWh energije. Prema zadnjem HROTE-ovom izvještaju 2020. za poticaje je prikupljeno 2,67 milijrdi kuna, dok je isplaćeno 3,03 mlrd kn.

Potreba za ovakvim zaduživanjem pokazatelj je neodrživosti sustava poticaja u Hrvatskoj, što će itekako otežati realizaciju  projekata i u konačnici, ostvarivanja nacionalnih ciljeva u zelenoj energiji.

Pošto se očekuje da bi do kraja godine trebao biti raspisan prvi natječaj za poticanje po premijskom modelu za velike projekte, krajnji je trenutak da se Vladi postavi pitanje planiranja financijskog okvira za razvoj OIE u državi. Ministar gospodarstva Ćorić ove je godine najavio da je moguće da će iduće godine doći do povećanja naknade za OIE koju plaća glavnina potrošača u državi.