Dževad i Selma ubijali Hrvate, pa sve zapisali u dnevnik: Detalji su upravo pročitani na sudu

U susjednoj BiH počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću koji se terete za zločine nad hrvatskim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

Mlaćo je optužen kao bivši predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Dževad Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi popis 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, uslijed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

O likvidaciji zarobljenika pisao u dnevniku

“Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio”, navodi se u optužnici.

Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

Hrvati im služili kao “živi štit”

Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje nisu bile u njihovoj ovlasti i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

“Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa”, rekao je tužitelj ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine kaznena djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba zapovjednika Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu. “Svakom zapovjedniku ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri što se događa”, kazao je tužitelj.

Optužnica tereti Cikotića i da je od rujna do prosinca 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.