Eksplodirali dugovi prema veledrogerijama; Kosanović: Nema razloga za paniku, ali ako se ovako nastavi, može doći do ozbiljnih problema
Veledrogerije su, kaže Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca gostujući u Otvorenom HTV-a o nagomilanim dugovima u zdravstvu, dobro opskrbljene, nema razloga za paniku, ali dugovi rastu 400 do 500 milijuna mjesečno i ako se ovako nastavi, može doći do ozbiljnih problema.
Dobro je, naglašava, da su uspostavili kontakt s Ministarstvom, započeli su razgovore o tome kako riješiti ovu situaciju.
'Ako je trenutno dug preko 6 milijardi kuna ukupno za lijekove i medicinske proizvode, neophodna je hitna intervencija oko 3 i pol mlrd. kuna da bi se poslovanje veledrogerija stabiliziralo', poručila je Kosanović i napomenula da i u vrijeme najveće krize veledrogerije su odradile svoj posao i pacijenti su imali svoje lijekove.
Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva je istaknuo da se taj ukupan dug vuče preko 24 godine. 1998. je, kaže, zadnji put HZZO imao pozitivno poslovanje, početkom 2000. godine se promijenio taj rok, tih 60 dana koji su bili zakonski rok za plaćanje, a veledrogerije su u tom trenutku nastavile pružati robu i iz godine u godinu se ta situacija vuče.
Napomenuo je i da početkom korona krize 2020. nekoliko bolnica su bilo oko 1000 dana dužne, preko 3 godine, Vlada je reagirala i svela sve dugove na godinu dana.
'U reformi zdravstva ćemo povećavati prihode kako bi mogli povećati limite bolnicama', rekao je.
Danko Velimir Vrdoljak, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a smatra da se priča o zdravstvu ponavlja svake godine. Svi koji ne plaćaju preko 60 dana su u ilegali, a zakon je jasan, plaćanje se treba izvršiti u roku. - 2015. godine je dug bio u silaznom putanju, bio je manji od 2 mlrd. s proračunom od 23 mlrd. Zdravstvo poskupljuje svake godine 7 posto u svijetu. 2021. je 32 mlrd. plus 9 mlrd. koliko je dala država kako bi popunila rupe u zadnje 4 godine. Govorimo o 40-tak mlrd. kuna, a inflacije nije bilo. Znači, događa se nešto. Stopa smrtnosti također je povećana, a imamo sve lijekove - pametne, kemoterapije... to je stanje sustava, a osnovni je problem nemar i neodgovornost', izjavio je.
Reforma se, kaže ne može izvršiti s jednim papirom, idu puno malih reformi, a onda se napravi struktura i tek onda se dobije reforma. Na to je reagirao Dulibić koji je naglasio da reformu nisu započeli s jednim papirom, nego su počeli s izmjenama zakona, povećali plaće zdravstvenim djelatnicima i da su glavni trošak u zdravstvu plaće i lijekovi.
Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre Milosrdnice je istaknuo da je sve rečeno samo jedan dio početka reforme, a početak reforme, kaže bi moglo biti i rješavanje prekovremenih sati koji su također bili naslijeđeni, ali su riješeni. Ove godine će biti, kaže, riješeni svi ti dugovi.
'Želim reći našim pacijentima da je zdravstveni sustav siguran, ima svih lijekova, bolnički sustav definitivno funkcionira. Što se tiče dugova, naš KBC je u ovo vrijem prošle godine imao 300 dana dugovanja, sada smo na 150 dana. Sada imamo dobru početnu poziciju za ozbiljnu reformu', izjavio je.
Važan dio reforme je, kaže, prelazak s povijesnih limita kakvih ima sada svaka bolnica prema realizaciji. S time se mijenja sustav, kaže, pozicija je sada dobra.
