Europski uvoz oružja značajno je porastao u razdoblju od 2020. do 2024., dosegnuvši 28 posto svjetskog uvoza, što je drastičan skok u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje (2015.-2019.), kada je iznosio tek 11 posto. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), objavljenima u ponedjeljak, uvoz oružja u Europu povećan je za čak 155 posto, a Ukrajina je postala najveći pojedinačni uvoznik, posebice nakon ruske invazije 2022. godine.

Podaci SIPRI-ja potvrđuju i nastavak dominacije Sjedinjenih Američkih Država na globalnom tržištu oružja. Američki izvoznici povećali su svoj udio u ukupnom izvozu s 35 posto (2015.-2019.) na 43 posto (2020.-2024.), čime je američki izvoz oružja postao jednak zbroju izvoza osam sljedećih najvećih izvoznika zajedno.

Ukrajina je između 2020. i 2024. godine uvezla 8,8 posto ukupnog svjetskog oružja, pri čemu polovica dolazi iz SAD-a, prije nego što je američki predsjednik Donald Trump obustavio isporuku oružja Kijevu.

Rat u Ukrajini doveo je do najveće konfrontacije između Zapada i Rusije od kubanske raketne krize 1962. godine, istaknuvši pritom ovisnost Europe o američkom oružju. Sjedinjene Države osigurale su više od polovice europskog uvoza oružja u razdoblju od 2020. do 2024., pri čemu su najveći kupci bile Velika Britanija, Nizozemska i Norveška. Europski lideri prošlog su tjedna podržali plan povećanja izdvajanja za obranu, što je uslijedilo nakon promjena u američkoj vanjskoj politici na početku drugog mandata predsjednika Trumpa.

"Uz sve ratoborniju Rusiju i transatlantske odnose pod upitnikom, europske su članice NATO saveza poduzele određene korake kako bi smanjile svoju ovisnost o uvozu oružja i ojačale europsku industriju oružja", izjavio je viši istraživač SIPRI-ja Pieter Wezeman.

Ipak, veza između Europe i SAD-a u nabavi oružja ostaje duboko ukorijenjena. Europske NATO članice naručile su oko 500 američkih borbenih zrakoplova te brojne druge vrste naoružanja. Istovremeno, ruski izvoz oružja pao je na 7,8 posto svjetskog tržišta u razdoblju 2020.-2024., što je trostruko manje u usporedbi s 21 posto u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Ovaj pad rezultat je međunarodnih sankcija i povećane domaće potražnje u Rusiji zbog rata u Ukrajini.

U Aziji i Oceaniji uvoz oružja smanjen je za 21 posto, ponajviše zahvaljujući jačanju kineske vojne industrije i povećanoj proizvodnji domaćeg oružja.

Izvor: 24sata