Ekstremne vrućine, nakon ekstremnih hladnoća, predstavljaju drugi najveći uzrok smrti uzrokovan vremenskim nepogodama, nadmašujući čak i poplave. Klimatizacija prostora postala je standard u suvremenom životu, posebno tijekom vrućih razdoblja koja, zahvaljujući klimatskim promjenama, postaju sve češća. Iako su klima-uređaji mnogima neizostavan dio svakodnevnog života, postoji i strah od njihovih potencijalnih negativnih učinaka na zdravlje. Je li klimatizacija zdrava ili ne? Koji su strahovi opravdani, a koji nisu?

Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, ekstremne vrućine su između 2000. i 2019. godine uzrokovale približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje. Od toga, 45% smrtnih slučajeva zabilježeno je u Aziji, dok je 36% pripisano Europi. Klimatizacija doslovno spašava živote time što održava tjelesnu temperaturu i smanjuje rizik od toplotnih udara. Opsežno istraživanje objavljeno u časopisu BMC Public Health pokazuje da su sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) korisni za zdravlje pacijenata u bolnicama. Ovi sustavi smanjuju srčani stres, ubrzavaju oporavak i smanjuju boravak u bolnici za pacijente s respiratornim bolestima.

Harvardova Škola javnog zdravlja provela je istraživanje koje je pokazalo da povećane temperature u prostorijama bez klimatizacije tijekom toplinskog vala negativno utječu na kognitivne funkcije kod mladih zdravih pojedinaca. Studija je pratila 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki živjeli u zgradama s klimatizacijom, a drugi bez nje. Nalazi su pokazali da su studenti u zgradama bez klima-uređaja imali lošije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, uključujući vrijeme reakcije i radnu memoriju.

Iako klimatizacija ima mnoge prednosti, može uzrokovati i negativne efekte, posebno kod osjetljivih osoba. Suhi zrak, koji nastaje kondenzacijom vlage iz zraka pri hlađenju, može uzrokovati suhoću kože, očiju i sluznica te, u nekim slučajevima, iritaciju dišnih puteva. Također, ljudi u klimatiziranim prostorima često piju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao u vrućim uvjetima, što može dovesti do dehidracije. Neodržavani klima-uređaji mogu postati leglo bakterija i plijesni koje mogu uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije. Iako je rizik od legionarske bolesti, uzrokovane bakterijom Legionella pneumophila, u uobičajenim klima-uređajima za stanove minimalan, važno je održavati sustave klimatizacije u ispravnom stanju.

Kako bi se smanjili negativni učinci klimatizacije, važno je pridržavati se sljedećih savjeta:

• Redovito održavanje: Čišćenje ili zamjena filtera svakih nekoliko mjeseci i profesionalni servis najmanje jednom godišnje smanjuju rizik od nakupljanja bakterija i plijesni.
• Prilagodba temperature: Postavljanje temperature klima-uređaja na razinu koja je samo nekoliko stupnjeva niža od vanjske temperature smanjuje stres za tijelo.
• Ovlaživači zraka: U prostorima s klimom može biti korisno postaviti ovlaživače zraka kako bi se spriječila suhoća kože i sluznica.
• Provjetravanje: Osiguravanje dovoljnog protoka svježeg zraka smanjuje rizik od nakupljanja štetnih plinova i poboljšava ukupnu kvalitetu zraka.
• Pravilno usmjeravanje zraka: Zrak iz klima-uređaja ne bi trebao biti usmjeren izravno prema ljudima kako bi se postigla ravnomjernija distribucija rashlađenog zraka.

Generalno, klimatizirani prostori nisu štetni za zdravlje i mogu biti izuzetno korisni ako se klima-uređaji pravilno koriste i održavaju. Kao i kod svih tehnologija, ključ je u umjerenosti i odgovornoj upotrebi. Kada se koriste ispravno, klima-uređaji su nezamjenjiv alat u borbi protiv ekstremnih vrućina i njihovih negativnih učinaka na zdravlje.

Izvor: Večernji.hr