ESKALACIJA SUKOBA La Repubblica: ‘NATO gubi strpljenje s Rusijom, na tajnom sastanku spominjala se mogućnost izravne intervencije‘
Ugledni talijanski list iznosi uznemirujuće tvrdnje. Kažu da stižu iz povjerljivih izvora
Članice NATO-a su "u povjerljivom tonu" i "bez služenih objava" dogovorile koje su to "crvene ili zadnje linije strpljenja" preko kojih ne mogu prijeći u slučaju snažnog ruskog napredovanja u Ukrajini te prijetnji koje bi u tom slučaju Rusija "uputila" zemljama na prvoj crti obrane, navodi talijanski list La Repubblica iz svojih povjerljivih izvora.
Naime, na tom sastanku razmatrala se i mogućnost izravne intervencije Sjevernoatlantskog saveza u ratu u Ukrajini, odnosno mogućeg izravnog sukoba s Rusijom. Međutim, napominje se "da NATO ne razvija nikakve operativne planove" u vezi s tim. No, prema tom, "načelnom planu", spomenuto se odnosi na prijetnju ruskog napredovanja u Ukrajini, odnosno mogućeg "poraza Kijeva", s posebnim naglaskom na to da u rat uđe "treća zemlja", odnosno Bjelorusija.
Podsjetimo da je Rusija tamo rasporedila svoje snage, da razmješta i svoje nuklearno naoružanje, a da je s područja Bjelorusije gađala ciljeve u Ukrajini te da se stalno nagađa/predviđa da bi se iz Bjelorusije, pa i uz sudjelovanje bjeloruske armije, mogao izvršiti napad na Kijev ili Harkiv. Na tom je susretu navedeno da ukrajinska vojska u potpunosti ne kontrolira granicu s Bjelorusijom, što može omogućiti ruskim snagama da stvore koridor između Ukrajine i Bjelorusije. Nedavno je u svojem obraćanju naciji Putin rekao kako želi napraviti "sanitarnu zonu" između Rusije i Ukrajine, a s obzirom na važnost Bjelorusije za Moskvu, ni to nije isključeno. Kako La Repubblica navodi, "tada će Minsk biti izravno uključen u vojni sukob", a "njegove će trupe i arsenal biti od odlučujuće važnosti za Moskvu".
Volodimir Zelenski i Jens Stoltenberg
Stoga bi takav "scenarij" mogao intenzivirati akcije NATO-a u korist Ukrajine, navodi se u članku. Duga "granica strpljenja" može se razdvojiti na dvije "linije" - prva je moguća ruska provokacija protiv baltičkih zemalja i Poljske (što cijeloj stvari daje dramatičniji ton jer su to članice NATO-a koje su sada najvažniji segment sjeveroistočnog krila NATO-a), a druga je "ciljani napad na Moldaviju", odnosno ugrožavanje te male postsovjetske republike. Rusija je već nekoliko puta izravno uputila prijetnje Moldaviji, odnosno sadašnjoj proeuropskoj vladi i predsjednici (podsjetimo, Bruxelles je otvorio pregovore o članstvu), a konstantno je optužuje da "ugrožava" sigurnost proruske paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje. Naime, jedan od prioritetnih ciljeva Rusije u ratu protiv Ukrajine je i zauzimanje Odese jer bi time ne samo kontrolirala cijelu crnomorsku obalu nego bi izbila na granicu Moldavije, čime bi postala izravna prijetnja najvažnijim jugoistočnim članicama NATO-a, Rumunjskoj i Bugarskoj. Na ovo se nadovezao i intervju lidera demokratske manjine u Zastupničkom domu Kongresa Hakeema Jeffriesa na CBS-u, koji je rekao da SAD ima obvezu nastaviti podržavati Ukrajinu jer bi se "slučaju njezina poraza" morao izravno umiješati.
Napad na Odesu
- Ne smijemo dozvoliti da Ukrajina padne jer u tom slučaju postoji realna mogućnost da bi se Amerika morala upetljati u sukob, i to ne samo našim novcem nego i vojnim snagama. Kako je Jeffers rekao, problem je što je cilj Vladimira Putina ponovna uspostava SSSR-a, što znači da je postao izravna prijetnja postsovjetskim državama, pogotovo onima koje su u NATO-u ili žele biti njegove članice. Jeffers upozorava da se Putin u slučaju uspjeha u Ukrajini sigurno neće zaustaviti samo na tome i zbog toga treba biti spreman. Podsjetimo da je nedavno Velika Britanija "odobrila" Ukrajini da koristi njezino naoružanje i za napade na vojne ciljeve na teritoriji Rusije, pogotovo zato što Rusija u posljednje vrijeme gađa ukrajinsku energetsku i komunalnu infrastrukturu.
Vladimir Putin
Odmah nakon tih najava, ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je zapovijed svojem Generalštabu da se započnu pripreme za vježbe "ruskih nuklearnih snaga", odnosno, kako piše prorežimska agencija Ria novosti, manevri se pripremaju kako bi se provjerila "borbena gotovost ruskih nestrateških ili taktičkih nuklearnih snaga u ispunjenju vojnih zadaća". Vježbe se, kako navodi rusko ministarstvo obrane, provode "kao odgovor na provokativne izjave i prijetnje zapadnih dužnosnika", a usto se spominju izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je rekao je da će dopustiti slanje francuskih snaga u Ukrajinu ako stigne molba iz Kijeva. Međutim, mnoge članice Saveza, uključujući i Njemačku, odmah su odbacile ovu "ideju", a i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odbio je mogućnost slanja borbenih snaga NATO-a u Ukrajinu. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov objasnio je da su vježbe nuklearnih snaga povezane s "neviđenim uzletom eskalacije napetosti" zbog sukoba s Ukrajinom, navodi moskovski Komersant. Podsjetimo također da su u istočnim dijelovima Europe počele velike vojne vježbe (najveće od 1988. godine) na kojima se uvježbava obrana od ruskih napada na saveznički teritorij.
