Europa se sprema za rat i krize, a Hrvatska ništa: 'Mi smo spremni jedino za bijeg'

Niz europskih zemalja u proteklih je nekoliko mjeseci objavilo brošure u kojima su navedene upute građanima o tome što pripremiti i kako se ponašati u slučaju izvanrednih situacija. 

Izvanredne situacije uključuju prirodne katastrofe poput potresa, poplava i požara, ali i izbijanje rata i kibernetičkog napada. Prošlog je mjeseca stigla i strategija na razini Europske komisije (EK), u kojoj se građanima Europske unije (EU) savjetuje, između ostalog, da imaju spremne zalihe hrane koje mogu potrajati barem tri dana, da imaju dovoljno vode i slično. Navodi se i da u školama treba uvesti programe i obuku za pripravnost.

Hrvatska ima svoj Državni plan djelovanja civilne zaštite, a odluka o donošenju ovog plana popisana je u jesen 2023. godine. U tom se planu na oko 160 stranica navodi kako će postupati službe u slučaju epidemije i pandemije, potresa, poplava, požara, radiološke i nuklearne nesreće, u slučaju terorističkog napada i u drugim takvim situacijama. U planu se ne spominju situacije kao što su rat ili kibernetički napad.

Za svaku od planom predviđenih situacija detaljno se navodi kako će koja služba postupati, od hitnih službi preko pripadnika civilne zaštite do vojske. Navodi se i kako bi se provodila evakuacija građana u izvanrednim situacijama koje to zahtijevaju, ali nigdje se ne navode upute samim građanima kako se ponašati u takvim situacijama.

FOTO: Ravnateljstvo civilne zaštite

Što Hrvatska savjetuje građanima?

Neke upute za građane mogu se pronaći na stranicama civilne zaštite. Tu se, primjerice, navodi što bi trebao uključivati komplet za preživljavanje. Građani bi tako trebali imati vodu, dehidriranu ili konzerviranu hranu koju inače jedete, ali bez puno soli i šećera, u količini za najmanje dva dana, higijenske i medicinske potrepštine, priručna sredstava i elektroniku, svjetiljku, pištaljku, šibice ili upaljač, plastične vrećice za smeće, vreće za spavanje, hranu i potrepštine za ljubimce te vreće za spavanje. Sve upute građanima stale su u desetak natuknica.

S druge strane, Švedska je svojim građanima namijenila brošuru na 32 stranice, u kojima su detaljne upute o tome što trebaju pripremiti i kako se ponašati u slučaju terorističkog ili kibernetičkog napada, krize i rata. Pritom se detaljno navodi kakvu je hranu potrebno imati, od konzerviranih namirnica do namirnica za podizanje energije i slično. 

Pitali smo Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Civilnu zaštitu planiraju li se slične brošure izdati za hrvatske građane i jesu li u planu edukacije za građane, no do objave ovog teksta nismo dobili odgovor. O ovoj temi smo stoga upitali Pavla Kalinića, bivšeg pročelnika Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.

'Hrvatska mora imati obavezni vojni rok za sve'

Navodi da nikakva ovakva brošura ne bi bila dovoljna te naglašava važnost Strategije nacionalne sigurnosti. "Između ostalog, Hrvatska mora imati obavezni vojni rok za sve, i za žene i za muškarce, trebamo opremu, trebamo proizvodnju, Hrvatsku treba reindustrijalizirati, Hrvatska treba imati poljoprivrednu proizvodnju da sama sebe prehrani i da izvozi hranu."

FOTO: screenshot/Švedska agencija za civilne slučajeve

Jesmo li spremni za izvanredne situacije?

"Ja sam o tome pričao prije 15 godina, kad je korona krenula tvrdio sam da moramo imati hrane za četiri-pet godina. Onda se ustanovilo da imamo za 28 dana hrane u rezervi, ako smo imali. Mi nemamo ništa, mi nemamo proizvodnju hrane, mi uvozimo hranu, mi nemamo oružja, nemamo školovane ljude, da nam netko pokloni oružje nemamo školovane ljude, mi nemamo bunkere, hranu ni vodu u bunkerima, nemamo mjesta za spavanje, nemamo kemijske WC-e", tvrdi Kalinić.

Na pitanje znači li to da smo nespremni na bilo koju izvanrednu situaciju, Kalinić odgovara: "Jedino smo za bijeg spremni." Navodi da bi prvi korak trebao biti izrada Strategije nacionalne sigurnosti. "Bio je jedan pokušaj, ali to je bio abortus jer se skupila hrpa ljudi koja ne zna ništa ni o čemu, a htjeli su biti pametni."

"Civilna zaštita u Hrvatskoj ne postoji, postojala je u Zagrebu i to je sad razvaljeno, nema toga, ne postoji. Jeste imali sad nedavno poplave, gdje je bila Civilna zaštita, kad je bila poplava na Dunavu, jeste li vidjeli koga? To su sve bajke, ali ljudi vole bajke pa eto im", upozorava Kalinić.

Na pitanje jesmo li zakasnili s konkretnim mjerama, s obzirom na međunarodnu situaciju i stanje u regiji, Kalinić odgovara: "Mi smo zakasnili od onog trenutka kad smo razvalili vojsku, vojska je definitivno razvaljena 2000-tih."