Europski embargo na rusku naftu i proizvodni rez OPEC-a: Je li pred nama novi globalni naftni šok?
Ipak, pod pretpostavkom da Rusija ne uzvrati udarac značajnim smanjenjem opskrbe naftom na tržištu, analitičari Raiffeisen Bank Internationala Bernd Maurer i Oleg Galbur smatraju da je vjerojatnost još jednog šoka cijena na tržištu nafte prilično niska. OPEC je nedavno vrlo otvoreno izrazio svoje nezadovoljstvo nižim cijenama nafte.
Odluka o smanjenju proizvodnje u listopadu za 100.000 barela dnevno, donesena početkom rujna, ignorirana je na tržištu s obzirom na to da je postojao rizik od slabije globalne potražnje za naftom. 'Sada, međutim, vidimo veću vjerojatnost da OPEC značajnije smanji ponudu kako bi utjecao na tržište. Ipak, sumnjamo da bi smanjenje opskrbe uoči naftnog embarga bila dobra odluka', pišu analitičari austrijske banke.
Nedostupnost ruske sirove nafte za europske kupce otvara priliku OPEC-ovim proizvođačima za osvajanje većeg tržišnog udjela u Europi jer se sve više oslanja na sirovu naftu s Bliskog istoka. Prema šestom paketu sankcija, embargo na uvoz ruske sirove nafte te rafiniranih proizvoda stupit će na snagu 5. prosinca, odnosno 5. veljače.
Uvoz sirove nafte pomorskim prometom bit će zabranjen s izuzetkom Bugarske, kojoj je odobreno privremeno odstupanje od mjere do kraja 2024. Države članice s određenom ovisnošću o naftovodu iz Rusije (tj. Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska i Njemačka) također mogu nastaviti uvoziti rusku sirovu naftu sve dok Europska komisija ne odluči drugačije. Početkom rujna zemlje skupine G7 odobrile su uvođenje ograničenja cijena na kupnju ruske sirove nafte, kao i dizela i benzina.
Mehanizam ograničenja cijena usmjeren je na smanjenje prihoda Rusije, ali istovremeno ograničava utjecaj sankcija na globalne energetske cijene omogućavajući slabije razvijenim zemljama uvoz sirove nafte iz Rusije po ili ispod dogovorene razine cijena. Očekivalo se uvođenje mjere u isto vrijeme kada u EU stupi naftni embargo, odnosno 5. prosinca. Mehanizam za kontrolu prihoda ruskog izvoza mogao bi dovesti do viših cijena pod pretpostavkom da Rusija odluči smanjiti izvoz u zemlje koje se pridružuju ograničenju cijena.
Rat u Ukrajini
Foto: ANATOLII STEPANOV / AFP
To bi također bilo u skladu s nedavnim izjavama ruskih dužnosnika, kao i s odlukom Rusije da značajno prekine opskrbu plinom Europi. U takvom okruženju javljaju se nesuglasice među članicama EU-a, a u skladu s tim iznimno je izazovno dogovoriti i istovremeno implementirati mehanizam ograničenja cijena s nadolazećim naftnim embargom.
'Stoga očekujemo da će implementacija mehanizma biti uvedena negdje u prvoj polovici 2023. Ruski naftni sektor održao se bolje od očekivanog unatoč uvedenim sankcijama. Obujam izvoza sirove nafte i rafiniranih proizvoda, gotovo se u potpunosti oporavio nakon pada zabilježenog u razdoblju ožujak-travanj', pišu analitičari Raiffeisena.
Podaci u razdoblju srpanj-kolovoz upućuju da je ukupna ponuda sirove nafte i naftnih derivata bila približno sedam milijuna barela dnevno, naspram 7,5 milijuna barela na dan prije izbijanja rata u Ukrajini. Na temelju sposobnosti Rusije da brzo plasira dodatnu količinu od preko dva milijuna barela naftnih proizvoda u zemlje poput Kine, Indije i Turske, analitičari misle da će Rusija pronaći kupce za barem još milijun barela dnevno nakon što efekti naftnog embarga dođu do izražaja.
'Prognoziramo globalnu ponudu sirove nafte od 101 milijuna barela na dan u 2022. godini, što uključuje prosječnu dnevnu proizvodnju od 100,3 milijuna barela i oslobađanje strateških rezervi nafte (SPR) industrijaliziranih zemalja od 0,64 milijuna barela na dan. Globalna proizvodnja nafte revidirana je na niže u odnosu na procjene u svibnju, uglavnom zbog nižeg doprinosa OPEC-a, što je djelomično neutralizirano snažnijom proizvodnjom u SAD-u', navodi se u analizi RBI-a.
Sjeverni tok
Foto: Danish Defence Command / HANDOUT
Globalna potražnja za naftom zadržana je na 99,6 milijuna barela na dan unatoč snažnoj supstituciji plina naftom, a uslijed posljedica kineskih zatvaranja zbog covida i sporijeg gospodarskog rasta u zemljama OECD-a.
Posljedično, predviđa se da će se globalna proizvodnja nafte zadržati iznad globalne potražnje u ovoj godini. Korekcija cijene nafte tipa Brent za više od 30 posto od lipnja objašnjiva se kombinacijom tvrdoglave ruske proizvodnje i sve veće zabrinutosti u vezi s globalnom naftnom potražnjom koja je od lipnja revidirana naniže za cca dva milijuna barela na dan, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.
Kratkoročni razvoj cijena nafte trebao bi biti vođen brojnim ključnim čimbenicima, uključujući reakciju OPEC-a na nedavni pad cijena (sljedeći OPEC+ sastanak na rasporedu je danas), utjecaj sankcija EU-a na rusku opskrbu naftom i reakcije Rusije na svaki napredak u provedbi mehanizma ograničenja cijena na izvoz ruske nafte.
'Očekujemo da će europski kupci prestati ugovarati trgovanje ruskom sirovom naftom u studenom, što bi moglo stvoriti trenutni manjak ponude između jednog i dva milijuna barela na dan i pogurati cijenu nafte bliže 100 američkih dolara po barelu do kraja godine. Uz pretpostavku da se odgodi uvođenje ograničenja cijena na rusku naftu i Rusija pronađe kupce za dodatnih milijun barela sirove nafte dnevno, očekujemo da će nafta tipa Brent postignuti prosječnu cijenu od 90 dolara po barelu tijekom sljedeća dva tromjesečja.
Srednjoročno do dugoročno, očekujemo postepen pad cijene nafte prema razinama od 70 američkih dolara po barelu. Naša ažurirana prognoza cijena nafte ne uzima u obzir nepovoljne scenarije poput ruskog smanjenja većeg dijela izvoza vlastite nafte. Kao što je navedeno, pretpostavljamo privremeni manjak od milijun barela dnevno, što se prelijeva u više cijene u prvoj polovici 2023. U nepovoljnom scenariju, cijena nafte tipa Brent vjerojatno bi mogla biti znatno viša od ovogodišnjeg rekorda (gotovo 140 dolara po barelu). Međutim vjerojatnost za razvoj takvog scenarija izrazito je mala s obzirom na to da bi se mogla ugroziti buduća ruska proizvodnja sirove nafte uslijed zatvaranja velikih naftnih polja', zaključuju analitičari RBI-a.
Izvor:tportal.hr/Foto: AFP
