Europski parlament: Dodik je ozbiljna prepreka europskoj integraciji BiH

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su u utorak Europsku uniju da uvede sankcije lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku kojega vide kao ozbiljnu prepreku europskoj integraciji Bosne i Hercegovine, dok je većina hrvatskih zastupnika pozvala na pravedan izborni zakon za sve konstitutivne narode u toj zemlji.

“Podjele i secesionizam su najozbiljnije prepreke europskoj integraciji Bosne i Hercegovine”, rekao je izvjestitelj Paulo Rangel na raspravi o izvješću o BiH o kojemu će se glasati u srijedu.

Rangel je dodao da Komisija ne smije odblokirati sredstva Republici Srpskoj dok se ne okonča demokratsko nazadovanje i da Vijeće mora sankcijama kazniti Milorada Dodika i druge destabilizacijske aktere.

Sankcije za Dodika

U najnovijem raspirivanju napetosti u BiH, Parlament Republike Srpske u lipnju je na Dodikovu inicijativu usvojio zakon kojim je zabranio provedbu odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta, a ranije i zakon kojim je zabranio objavljivanje odluka Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta u Službenom glasniku entiteta jer ne priznaju njegov mandat.

Schmidt je odlukom od 1. srpnja poništio sporne zakone i nametnuo izmjene kaznenog zakona kojima je predviđena kazna do pet godina zatvora za osobe koje ugrožavaju ustavni poredak.

Eurozastupnici upozoravaju da Dodikovi postupci rade protiv europske perspektive Bosne i Hercegovine te ugrožavaju pristup financijskim sredstvima EU-a za projekte u RS-u.

Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula pozvao je Europsku uniju na dosljednost na zapadnom Balkanu, nakon što je na nemire na sjevernom Kosovu odgovorila privremenim sankcijama toj zemlji, a isto odbija učiniti protiv Dodika.

“Što se treba dogoditi da istu dosljednost Komisija i EEAS pokažu prema Miloradu Dodiku koji ne samo da u svojoj političkoj karijeri bilježi poneki incident, nego je primjer dosljedne rušilačke politike”, rekao je Picula Hini i dodao da uz 14 uvjeta koje BiH treba ispuniti kako bi se približila vratima Unije, treba dodati i Dodikovu smjenu.

Jednakopravnost naroda i reforma izbornog zakona

Hrvatski zastupnici u klubu pučana i klubu konzervativaca istaknuli su u raspravi da je nužno osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda u susjednoj zemlji.

Posebno su istaknuli problem izbornog zakona BiH koji omogućuje preglasavanje Hrvata pri izboru člana predsjedništva BiH.

Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) priložio je amandmane u kojima naglašava da se sve presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju poštivati i u kojima je pozvala vlasti da brzo provedu sve njegove odluke.

Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a i izaslanstva za odnose s BiH, poručila je u raspravi da “međunarodna zajednica mora inzistirati na primjenama odluka Ustavnog suda po pitanju legitimnog predstavljanja te donošenja izbornog zakona koje će osigurati da se svi konstitutivni narodi i ostali građani osjećaju ravnopravnima”.

Zovko, koja je i potpredsjednica EPP-a, istaknula je da je provedba tih odluka ključna u približavanju BiH Europskoj uniji.

„Bez provedbe svih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nema napretka na europskom putu zemlje jer je to jedan od ključnih zahtjeva navedenih u 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije“, naglasila je.

Sunčana Glavak, eurozastupnica iz iste političke obitelji, rekla je u raspravi da “žali” što se “konstitutivni narodi spominju samo jednom”, i to u kontekstu da se primaju na znanje, i da izborni zakon mora osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

Pučanin Karlo Ressler poručio je u raspravi da “neki nažalost negiraju multietnički karakter države izbornim zakonodavstvom kojim jedan narod drugom narodu nameće birati političke predstavnike”.

“Stabilnost i dugoročni opstanak, kao i europski put BiH mogu se postići samo i isključivo dovršavanjem reforme izbornog zakonodavstva”, rekao je njegov kolega iz EPP-a, Tomislav Sokol.

Eurozastupnik Ladislav Ilčić (ECR), član Izaslanstva za odnose s BiH, rekao je da EU treba poslati poruku da je BiH “tronacionalna država i svi konstitutivni narodi u njoj moraju imati jednaka prava”.

Uplitanje Rusije

Europski parlament u izvješću o BiH osuđuje i “kontinuiranu rusku destabilizaciju zapadnog Balkana” i sastanke između visokih dužnosnika RS-a s vodstvom Rusije.

Ruska invazija na Ukrajinu obnovila je europsku politiku proširenja, a Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Uniji u prosincu 2022. godine.

“Da nije (ruskog predsjednika) Vladimira Putina, mnoge stvari bi danas bile drugačije. Ovako je ispalo da je jedan od najvećih promotora širenja NATO-a, kao i jedan od obnovitelja politike proširenja upravo čovjek koji je htio poništiti Europsku uniju kao model i prekrojiti sigurnosnu arhitekturu”, ocijenio je Tonino Picula, član Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET).