Hrvatska ima bogatu povijest domoljublja, čije uspomene svjedoče o hrabrosti i odanosti pojedinaca i skupina koji su svoje živote posvetili borbi za ideale svoje domovine. Bez obzira na to je li to bilo u borbi za neovisnost ili za zaštitu nacionalnih interesa i vrijednosti, hrvatski domoljubi iskazali su svoju predanost u viziji slobodnog, pravednog i razvijenog hrvatskog društva.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih domoljuba iz 19. stoljeća bio je Ante Starčević smatra se ocem hrvatskog nacionalizma i borcem za hrvatsku neovisnost. Rođen je 23. svibnja 1823. godine u Velikom Žitniku kod Gospića, a umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu.

Bio je hrvatski političar, publicist i književnik te jedan od najutjecajnijih ljudi u hrvatskom nacionalnom pokretu u 19. stoljeću. Smatrao je da Hrvati imaju pravo na samostalnost i neovisnost te se zalagao za stvaranje samostalne hrvatske države.

Njegove ideje o nacionalnom ponosu i slobodi, njegovo zalaganje za uspostavu hrvatske državnosti, za prava hrvatskog jezika i kulture, pridonijeli su stvaranju identiteta hrvatskog naroda.

Starčević je oslobođenje Hrvatske povezivao s promjenom vladajućeg sistema. Zalagao se za ukidanje feudalizma, borbu protiv šovinizma i centralizacije te za ustrojavanje državnog uređenja koje će štititi prava naroda.

Iako je njegovim idejama i djelovanju u to vrijeme bila ugrožena njegova sloboda i život, njegova se vizija neočekivano ostvarila nakon mnogih godina, kada je Hrvatska nakon raspada Jugoslavenske federacije stekla svoju neovisnost.

Ante Starčević ostao je upamćen kao jedan od najvećih simbola hrvatske borbe za slobodu i neovisnost.

Kako se Hrvatska razvija u 21. stoljeću, važno je se sjetiti svojih povijesnih domoljuba i uzora kako bi nas inspirirali i motivirali za rad u korist naše zemlje. Od prosvjetitelja, književnika i intelektualaca, do poglavara crkve, političkih i vojnih vođa i protivnika opresivnih režima, hrvatski domoljubi pokazali su veliku i odvažnu predanost svojoj zemlji, čime su za sobom ostavili snažno naslijeđe i inspiraciju.

Jednim od najvećih hrvatskih domoljuba modernog doba bio je Franjo Tuđman hrvatski političar i državnik, rođen u Velikom Trgovišću, 14. svibnja 1922., a preminuo u Zagrebu, 10. prosinca 1999. godine. Tuđman je jedan od najznačajnijih likova u novijoj hrvatskoj povijesti.

Bio je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je imala ključnu ulogu u stvaranju neovisne hrvatske države.

Nakon pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu, Tuđman je postao prvi predsjednik Republike Hrvatske. Kao predsjednik, poduzeo je brojne reforme i doprinio u utvrđivanju države, jačanju unutarnjih struktura i primanju Hrvatske u Ujedinjene narode.

Isticao je važnost hrvatske kulture, povijesti i tradicije te se borio za jačanje države i njezinu neovisnost. Bio je veliki zagovaratelj jedinstva i slobode, te je svojim radom pridonio utvrđivanju pozicije Hrvatske kao samostalne države, čime se postavio za primjer mnogim budućim generacijama.

Franjo Tuđman je ostavio veliki trag u hrvatskoj povijesti, kao predsjednik, ratnik i domoljub. Njegova politička vizija duboko je ukorijenjena u nacionalnom identitetu Hrvata i njihovoj borbi za slobodu i neovisnost. Stoga, smatra se jednim od najvećih hrvatskih heroja modernog doba.

Hrvatski domoljubi su pojedinci koji iskazuju snažan osjećaj privrženosti svom narodu i svojoj zemlji. Oni se često bave promicanjem hrvatskih vrijednosti, kulture i povijesti, te se bore za zaštitu nacionalnih interesa.

Bili su značajna snaga tijekom Domovinskog rata kada su se borili za neovisnost Hrvatske od tadašnje Jugoslavije. Mnogi od njih su bili aktivni u hrvatskim vojnim snagama, a mnogi su dali svoje živote za svoju zemlju.

Danas se nastavljaju boriti za razvoj i napredak Hrvatske u političkom, kulturnom, gospodarskom i društvenom smislu. Oni ističu važnost očuvanja hrvatskog identiteta i tradicije, te se zalažu za zaštitu hrvatskog jezika i kulture.

Mnogi su aktivni u politici i društvenom životu, a neki od njih su postali istaknuti javni djelatnici. Međutim, ideje hrvatskih domoljuba nisu uvijek prihvaćene u cijelom društvu, a njihov rad često je podložan kritikama i osporavanjima.

Unatoč tome, nastavljaju se boriti za svoju viziju razvoja Hrvatske i unapređenja života svih građana, te često su bitni glasovi u javnom diskursu.

Kristijan Fereža/PDN