Hrvatska kupuje korvete s punim naoružanjem: Poznati detalji posla, ali i tko je u igri
Hrvatska ratna mornarica trebala bi dobiti dvije korvete opremljene suvremenim protubrodskim, protupodmorničkim i protuavionskim naoružanjem te sustavima za povezivanje s postojećim borbenim zrakoplovima, helikopterima i dronovima. Vrijednost posla je do 1,6 milijardi eura, a interes su već iskazale brojne renomirane tvrtke u pomorskoj industriji
Ministarstvo obrane pokrenulo je proces opremanja Hrvatske ratne mornarice. Bit će nabavljena dva višenamjenska broda, odnosno korvete, vrijedne 1,6 milijardi eura, neslužbeno doznaje Jutarnji.
Inače, resorno je ministarstvo još u travnju poslalo zahtjev za informacijama o mogućnosti nabave novih brodova u 23 brodogradilišta i 13 zemalja, a odgovori su stigli iz 18 zemalja i 11 brodogradilišta. Na kraju je odabrano 12 brodogradilišta iz osam država te su dužna do petka poslati pojašnjenja.
Strogi kriteriji
Nakon toga će se detaljno analizirati svi pristigli odgovori, što bi moglo potrajati do lipnja sljedeće godine. Tad će MORH odabrati brodogradilišta i ona će potom poslati konačne ponude.
Najvažniji kriteriji za dobivanje ovog posla su vrijeme isporuke, otplatni plan, suradnja s hrvatskim brodogradilištima te točno utvrđene operativne sposobnosti brodova i mogućnost opremanja prema posebnim zahtjevima.
MORH je odbacio brodove koji nisu izgrađeni do dostave ponuda ili nisu ispitani u simulacijama operativnih uvjeta rada. Navodno Francuzi nude korvetu Gowind 2500, Nijemci korvetu klase K130 Braunschweig, Turci korvetu klase Ada, a Talijani korvetu klase Al Zubarah ili FCX20.
No moguće je i da će biti političkog lobiranja, a Amerikanci su navodno jako zainteresirani da dobiju ovaj posao. US Navy, naime, nudi brodove klase 110M International Class Frigate i oni bi se u potpunosti gradili u nekom od domaćih brodogradilišta. Tajvan je već naručio 12 takvih brodova, a prva dva već se grade u njihovim škverovima.
Ključne karakteristike
Inače, korvete su višenamjenski ratni brodovi namijenjeni obrani obale, izviđanju, zaštiti konvoja i obrani protiv podmornica. Dužina im je obično od 50 do 120 metara, a nosivost između 500 i 3000 tona. Posada broji između 50 i 100 članova.
Obično su naoružane protubrodskim raketama, protuzračnim raketnim sustavima kratkog ili srednjeg dometa, srednjekalibarskim topničkim automatiziranim naoružanjem, teškim strojnicama i torpednim cijevima. Kako se doznaje, HRM želi korvetu spremnu za protubrodska, protuzračna i protupodmornička djelovanja.
Buduće hrvatske korvete trebale bi biti duge oko 100 metara te s dvije do tri tisuće tona nosivosti. Trebale bi biti opremljene protuavionskim topovima, antidronskim naoružanjem te PZO i PB raketama velikog dometa. Moguće je da će imati i torpeda, ali i krstareće rakete.
Uz to, trebale bi imati sletište i hangar za helikoptere Black Hawk te sustave za uvezivanje s Rafaleima i Bayraktarima, pomorskim radarskim sustavima te mobilnim obalnim lanserima, a koji su također u postupku nabave, s obzirom na to da HV raspolaže sa samo tri takva komada opreme.
Prilika za brodogradilišta
Ova nabava je i prilika za domaća brodogradilišta, s obzirom na to da će ponude koje budu jamčile takvu suradnju dobiti veći broj bodova. Pritom bi se kod nas gradio njihov trup, a kao potencijalni sudionici u izgradnji korveta navode se brodogradilišta Uljanik, Iskra, 3. maj i Viktor Lenac.
Ugovor s nekim od brodogradilišta trebali bi biti potpisani do kraja sljedeće godine, uz rok isporuke brodova od 24 do 64 mjeseca. Četvrtina vrijednosti nabave (od 0,6 do 1,6 milijardi eura) trebala bi otpasti na izgradnju brodova, a ostatak na opremanje i naoružavanje.
S obzirom na visinu investicije, ići će se na višegodišnju otplatu, pri čemu će se voditi računa o zadovoljavanju financijskih kriterija NATO-a za obranu, s obzirom na to da će Hrvatska sljedeće godine uplatiti Francuskoj posljednjih 17,7 milijuna eura za Rafale.
Uz to, trebat će obučavati nove posade, a s obzirom na kronični nedostatak ljudi, to bi možda mogao biti najteži posao.
