Hrvatski EU zastupnici u EU parlamentu o LGTBQ ideologiji

16.09.2021. 09:51:00

Prijedlog rezolucije kojom se traži priznanje “istospolnih brakova” i registriranih partnerstva u svim zemljama članicama podržala je Većina zastupnika u Europskom parlamentu u utorak u Strasbourgu. HDZ-ovi zastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Živko ostali su suzdržani.

Rezoluciju su podržali SDP-ovi zastupnici Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Tonino Picula i IDS-ov Valter Flego.

Protiv su bili neovisni Mislav Kolakušić i konzervativac Ladislav Ilčić (Hrast) koji je 1. srpnja preuzeo mandat Ruže Tomašić u EP-u.

Rezoluciju kojom Europski parlament zahtijeva da EU “ukloni sve prepreke s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe pri ostvarivanju svojih temeljnih prava” podržalo je 387 zastupnika, 161 zastupnik glasao je protiv, a suzdržanih je bilo 123.

U rezoluciji se navodi da “istospolni supružnici i partneri trebaju biti tretirani jednako kao i heteroseksualni, a brakovi i partnerstva sklopljeni u jednoj od zemalja EU-a trebaju biti priznati i u ostalim članicama”.

U Hrvatskom Ustavu odredba o braku kao zajednica žene i muškarca 

U Republici Hrvatskoj brak je Ustavom definiran kao zajednica muškarca i žene. Rezultat je to odluke koju su hrvatski građani donijeli na referendumu 2013. godine.

Usprkos brojnim inicijativama, u 30 godina neovisnosti u Hrvatskoj je održan samo jedan građanski referendum – o ustavnoj zaštiti braka. Za referendum o braku svoj je potpis dalo više od 750 000 građana, dakle gotovo 20% biračkog tijela. 66 posto birača (946.433 glasača) su se 2013. godine izjasnili ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

No, unatoč jasno izraženoj volji građana da se definicija braka kao zajednice muškarca i žene unese u Ustav i da takva zajednica bude mjesto gdje će se rađati i odgajati djeca, potezi aktualne Plenkovićeve Vlade ne idu u tom smjeru, nego u smjeru nametanja LGBT agende. Iako je jedino logično – da ono što je referendumom ušlo u Ustav, samo referendumom bi trebalo moći biti maknuto iz njega.

Jedan od prvih spornih poteza Plenkovićeve vlade po tom pitanju bilo je povlačenje prijedloga Obiteljskog zakona u vrijeme ministrice Nade Murganić. Prijedlog je, podsjetimo, sadržavao definiciju obitelji kao zajednice majke, oca i djeteta/djece. Ta je definicija nekima bila sporna pa je, nakon buke lijevo-liberalnih medija, na inicijativu premijera Plenkovića, prijedlog povučen.

“Vlada magistra Plenkovića samo organski nastavlja vašu zakonodavnu djelatnost i vaše političke ciljeve. I ako se pitate zašto se u političkom smislu SDP nalazi u ovakvoj situaciji – zato jer sve vaše politike provodi Vlada magistra Plenkovića i vi ste samim tim postali nepotrebna stranka jer hrvatska ljevica ima svoga novoga vođu koji se zove Andrej Plenković, a iz prikrajka ga vreba ne SDP – već druga grana jednoga globalnoga gibanja koja se franšizno ovdje zove Možemo”, upozorio je u srijedu saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, odgovarajući SDP-ovom Arsenu Bauku, nekadašnjem ministru Zorana Milanovića, pokretaču hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu.

Predrag Fred Matić je u izjavi za Hinu rekao da je usvajanje rezolucije “civilizacijsko postignuće”.

“Ponosan sam na kolege zastupnike koji su glasali za, posebno na svoje kolege u klubu, jer smo svojim glasom svi podržali ovu važnu rezoluciju”, ustvrdio je Matić.

Valter Flego je za Hinu rekao da je nedopustivo da se “prava pripadnika LGBTIQ zajednice u mnogim zemljama smanjuju, umjesto da napreduju”.

“LGBTIQ zajednica mnogim političarima služi za dokazivanje snage. Ova je tema posebno zahvalna upravo za desne politike, da ne kažem krajnje desne, da bildaju svoje mišiće”, ustvrdio je Flego.

“Ne zabravimo da je i kod nas je bilo sličnih ideja, kad se postavljalo pitanje o tome što je brak, pa inicijativa U ime obitelji i slično. Ali ovo je 2021. godina, dosta je više toga. Tražimo da se prestane s tim praksama i da se konačno svima omoguće jednaka prava”, ustvrdio je Flego, hrvatski eurozastupnik iz redova liberala.

‘Golemi pritisak LGBT lobija’ 

Ilčić je u izjavi za Hinu rekao da je glasovao protiv rezolucije “jer ona svjesno pokušava izjednačiti zakonski status istospolnih parova u svim državama članicama i tako negira pravo pojedinim državama da samostalno određuju kakve će oblike zajednica priznavati, a kakve neće”.

“To bi značilo da se cijela EU praktički mora voditi za najliberalnijim državama da bi se izbjegla navodna diskriminacija, što je apsurdno, protivno ugovorima i načelu supsidijarnosti”; kazao je Ilčić i rekao da se radi o golemom pritisku LGBT lobija na europske institucije.

“Još je manje prihvatljiv pokušaj da se preko tih institucija potpuno razvlasti države članice. Nikako to ne mogu podržati, dapače, protiv toga ću se odlučno boriti”, poručio je.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid/Nezavisni) nije glasao jer umjesto na plenarnoj sjednici sudjeluje na “međunarodnom Covid sastanku na vrhu u Rimu, u talijanskom parlamentu”, rekao je.

Na popisu objavljenom na službenim stranicama EP-a nema podataka o glasovanju SDP-ove zastupnice Romane Jerković (S&D). Iz njenog je ureda za Hinu priopćeno da su uzrok tome tehnički problemi “zbog kojih glasovanje nije zabilježeno”, ali “zastupnica podržava ovu rezoluciju”.

Miješanje eurozastupnika u unutarnje politike država članica 

Europarlamentarci su u rezoluciji također pozvali Europsku komisiju da zbog “kršenja prava LGBTIQ osoba, ali i temeljnih vrijednosti EU-a”, poduzme mjere protiv Rumunjske, Mađarske i Poljske.

Rumunjska vlada nije ažurirala nacionalno zakonodavstvo nakon što je Europski sud odredio da se odredbe o “supružniku/supružnici” primjenjuju na istospolne parove kao i na heteroseksualne.

Mađarska je u srpnju donijela novi zakon protiv pedofilije, kojim se zabranjuje i LGBT propaganda za maloljetnike.

U Mađarskoj je brak definiran kao zajednica muškarca i žene, te samo heteroseksualni parovi imaju zakonsko pravo posvojiti djecu, a isto je i u Poljskoj. Prošle su godine zabranili upis promjene spola u matične urede i ukinuli “biranje” roda tzv. transrodnih osoba.

U Poljskoj je još prošle godine, veliki broj gradova i pokrajina proglasilo svoj prostor “slobodnim od LGBTIQ ideologije”, na što je Europski parlament reagirao i odgovorio proglasivši u ožujku cijelu Europsku uniju “prostorom slobode za LGBTIQ osobe”.

Autor: