Hrvatskoj prijeti najveća katastrofa otkad postoji, ni u ratu nije bilo gore

Rijeka sljedeća

Iduća koja će pasti ispod 100 tisuća neminovno je Rijeka koja je između dva popisa stanovništva izgubila više od 20.000 stanovnika i time pala ispod 108 tisuća stanovnika. U deset godina broj stanovnika u tom lučkom gradu pao je za visokih 16,06 posto. Nastavi li se ovakav trend u do idućeg popisivanja, Riječana će za pet godina biti 90-ak tisuća te će izgubiti treću poziciju na listi. Ne dođe li do promjene, u roku od petnaest godina Osijek će preuzeti treće mjesto na listi najvećih hrvatskih gradova prema broju stanovnika.

Uspoređujući sve velike gradove, Rijeka je apsolutni rekorder s najmanjim udjelom djece do 14 godina te s najvišim koeficijentom starosti. Što se tiče djece do 14 godina, njih u Rijeci ima svega 12.467 (11,55 posto) što je 400 djece manje nego u Osijeku koji je unatoč tome pao ispod crte. Istovremeno, više od trećine stanovništva Rijeke starije je od 60 godina.

Koeficijent starosti postotni je udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu koji u rijeci iznosi ogromnih 34,5 posto. Jedan je od osnovnih pokazatelja razine starenja, a kad prijeđe vrijednost od 12 posto smatra se da je stanovništvo tog područja zašlo u proces starenja. U Osijeku taj koeficijent iznosi 29,6 posto, Split se nešto bolje drži s 29,2 posto, dok je najbolja situacija u Zagrebu gdje je koeficijent starosti 27 posto.

Ugrožen i Split

Kad Rijeka nestane s popisa velikih gradova, na njemu će ostati samo Split i Zagreb. Prema posljednjem popisu stanovništva Split broji 160.577 stanovnika što je 9,84 posto manje nego što ih je bilo na popisu 2011. godine. Nešto je manji i postotni udio djece do 14 godina te sad iznosi 14,13 posto, a starijih od šezdeset ima oko 30 posto. Iako mu trenutno status na popisu velikih gradova nije ugrožen, nastavi li se negativni trend Split će s popisa nestati za otprilike 40-ak godina.

Očigledno je kako hrvatsko stanovništvo izumire te da će brojke nastaviti padati, dijelom su za to zaslužne migracije Hrvata po Europi trbuhom za kruhom, a dio se može pripisati i sve manjim obiteljskim zajednicama. Usporedimo li trenutno stanje s podacima iz 1991. godine kad su više od 100 tisuća stanovnika imali Zadar, Osijek, Slavonski Brod i Čakovec, iznad 200 tisuća popisali su Rijeka i Split, a Zagreb je došao do brojke od 933 tisuće.