Hrvatskoj prijeti najveća katastrofa otkad postoji, ni u ratu nije bilo gore
Prošli tjedan objavljena je vijest kako je Osijek izgubio status “velikog grada” zbog pada broja stanovnika ispod 100 tisuća. Time je Hrvatska ostala na samo tri grada koja brojčano zadovoljavaju kriterij da bi bili u skupini ‘velikih’. Ovakva situacija nije niti najmanje iznenađujuća s obzirom na to da je Hrvatska u posljednjih 20 godina, odnosno od popisa stanovništva 2001. do onog 2021., izgubila točno 565.627 stanovnika (- 12,75 posto).
Od popisa stanovništva provedenog 2011. do posljednjeg popisa u 2021. populacija Hrvata smanjila se za čak 9,64 posto, a brojke koje su Osijek bacile ispod granice nisu bile daleko od državnog prosjeka. Naime, Osijek je s 108.048 stanovnika u deset godina pao na 96.313 stanovnika što ukazuje na pad od 10,86 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Posljedično će Osječani na predstojećim lokalnim izborima birati jednog dogradonačelnika i četiri gradska vijećnika manje. Prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi broj stanovnika je kriterij kojim se određuje koliko će pojedina županija, grad i općina imati dužnosnika. U ovom slučaju Osijek gubi jednog dogradonačenika te će umjesto 31 imati 27 gradskih vijećnika.
Rijeka sljedeća
Iduća koja će pasti ispod 100 tisuća neminovno je Rijeka koja je između dva popisa stanovništva izgubila više od 20.000 stanovnika i time pala ispod 108 tisuća stanovnika. U deset godina broj stanovnika u tom lučkom gradu pao je za visokih 16,06 posto. Nastavi li se ovakav trend u do idućeg popisivanja, Riječana će za pet godina biti 90-ak tisuća te će izgubiti treću poziciju na listi. Ne dođe li do promjene, u roku od petnaest godina Osijek će preuzeti treće mjesto na listi najvećih hrvatskih gradova prema broju stanovnika.
Uspoređujući sve velike gradove, Rijeka je apsolutni rekorder s najmanjim udjelom djece do 14 godina te s najvišim koeficijentom starosti. Što se tiče djece do 14 godina, njih u Rijeci ima svega 12.467 (11,55 posto) što je 400 djece manje nego u Osijeku koji je unatoč tome pao ispod crte. Istovremeno, više od trećine stanovništva Rijeke starije je od 60 godina.
Koeficijent starosti postotni je udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu koji u rijeci iznosi ogromnih 34,5 posto. Jedan je od osnovnih pokazatelja razine starenja, a kad prijeđe vrijednost od 12 posto smatra se da je stanovništvo tog područja zašlo u proces starenja. U Osijeku taj koeficijent iznosi 29,6 posto, Split se nešto bolje drži s 29,2 posto, dok je najbolja situacija u Zagrebu gdje je koeficijent starosti 27 posto.
Ugrožen i Split
Kad Rijeka nestane s popisa velikih gradova, na njemu će ostati samo Split i Zagreb. Prema posljednjem popisu stanovništva Split broji 160.577 stanovnika što je 9,84 posto manje nego što ih je bilo na popisu 2011. godine. Nešto je manji i postotni udio djece do 14 godina te sad iznosi 14,13 posto, a starijih od šezdeset ima oko 30 posto. Iako mu trenutno status na popisu velikih gradova nije ugrožen, nastavi li se negativni trend Split će s popisa nestati za otprilike 40-ak godina.
Očigledno je kako hrvatsko stanovništvo izumire te da će brojke nastaviti padati, dijelom su za to zaslužne migracije Hrvata po Europi trbuhom za kruhom, a dio se može pripisati i sve manjim obiteljskim zajednicama. Usporedimo li trenutno stanje s podacima iz 1991. godine kad su više od 100 tisuća stanovnika imali Zadar, Osijek, Slavonski Brod i Čakovec, iznad 200 tisuća popisali su Rijeka i Split, a Zagreb je došao do brojke od 933 tisuće.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
