Prava drama nastala je nakon što je poljska vojska rano jutros izvijestila da je oborila ruske dronove koji su narušili njezin zračni prostor tijekom napada na susjednu Ukrajinu. 

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je njegova zemlja bliža oružanom sukobu nego u bilo kojem trenutku nakon Drugog svjetskog rata, dok Moskva tvrdi da Poljska nije dostavila nikakve dokaze koji pokazuju da su u Poljskoj oboreni dronovi ruskog podrijetla.

Sve ovo neodoljivo podsjeća na 27. listopada 1991. kada je JNA  iznenada dvjema kasetnim bombama raketirala mađarski pogranični gradić Barcs. Iako je JNA Tijekom ratne 1991 godine višekratno zrakoplovima zadirala u mađarski prostor zbog čega je tamošnja diplomacija otvoreno prosvjedovala – izravno bombardiranje nitko nije očekivao.

JNA negirala ikakvu umiješanost

Granate su u zemlji uzrokovale kratere promjera deset centimetara i duboke od 50 do 70 centimetara. Zahvatile su oko 300 metara široku i 500 metara dugu površinu naselja. Na licu mjesta je pronađeno osamnaest neeksplodiranih granata, od kojih je jedna pala u sobu stambene kuće.

Jugoslavenska strana tvrdila je kako se radi o kazetnoj bombi švedske proizvodnje negirajući ikakvu umiješanost u ovaj ozbiljan međunarodni vojno-politički incident, dok su beogradski mediji sve u potpunosti prešutjeli. Konačno, mađarsko Ministarstvo domobranstva je 7. studenoga 1991. prezentiralo rezultate istrage koju je provela ekspertna skupina.

Pukovnik Nándor Hollosi izvijestio je da su na Barcs bačene dvije kazetne bombe tipa BL755/Ib, verzije MK3, proizvedene od strane britanske tvrtke Hunting Engineering, koje su izazvale 279 eksplozija, dok 16 malih granata nije eksplodiralo. Rečeno je da ovakve kazetne bombe od 1970. koriste engleske oružane zračne snage, kao i NATO… Bačene kazetne bombe na Barcsu bile su napunjene i zatvorene u svibnju 1987. godine.

Dokazali su da ih je bombardirala JNA i to namjerno

“Pilot je prije otpuštanja kasete napravio jedan cijeli krug iznad Barcsa kako bi jasno uočio metu. Zbog toga je napad neprijeporno izveden, ciljano, namjerno i unaprijed planirano”, rečeno je na konferenciji, a  zatim pokazano i pismo britanskoga vojnoga atašea koje sadrži službenu izjavu britanskoga ministarstva obrane koje potvrđuje da je Velika Britanija nekoliko godina ranije prodala takve kazetne bombe Jugoslaviji.

“Mađarska vlada je prikazivanjem fotografije snimljene 1988. na aerodromu pored Zagreba neoborivo dokazala da je JNA na jednoj smotri zračnih snaga u svibnju te godine, javnosti prezentirala te bombe (ispod krila MiG-a 21 uz ostalo oružje vidi se i kazetna bomba BL 775), a uz to te bombe nudi kupcima i jedna jugoslavenska tvrtka koja se bavi izvozom oružja. Jednoglasan zaključak povjerenstva jest da je Barcs namjerno bombardiran…”, zaključili su mađarski istražitelji, te dodali da je golema sreća što bombe nisu pale nekoliko stotina metara bliže centru grada, jer bi tada bilo puno žrtava.

Nakon ovog incidenta JNA više nije poduzimala slične mjere, a i incidenti na pograničnom prostoru svedeni su na minimum. Do danas nije točno razjašnjeno je li JNA uistinu tijekom vršenja zračnih napada na Viroviticu slučajno izvršila borbeno djelovanje na mađarski teritorij ili je, što Mađari i danas tvrde, taj napad bio upozorenje Beograda mađarskoj vladi da se ne miješa u daljnji tijek oružanih sukoba u Hrvatskoj.