Izmjene Zakona o civilnim stradalnicima: viša prava, zdravstvena zaštita i veće naknade

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić predstavio je u Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, istaknuvši kako su one rezultat praćenja provedbe zakona iz 2021. godine te potrebe da se prava civilnih žrtava rata dodatno prilagode njihovim životnim okolnostima, ali i trenutačnim mogućnostima državnog proračuna.

Podsjetio je da je zakon iz 2021. godine prvi put na sustavan način zaštitio prava civilnih stradalnika Domovinskog rata, omogućio priznavanje statusa onima koji ga ranije nisu mogli ostvariti te donio nova prava i prilagodio postojeća. No, kako je naglasio Nekić, nakon četiri godine provedbe pokazala se potreba za dodatnim izmjenama, osobito u segmentu visine naknada, zdravstvene zaštite, prava na ukop i obrazovanje.

Novi model određivanja osnovice za prava

Najznačajnija izmjena odnosi se na način određivanja osnovice za izračun prava. Dosad se koristila proračunska osnovica koja nije mijenjana od 2001. godine i iznosi 441,44 eura (3.326 kuna). Predloženim izmjenama osnovicu će jednom godišnje određivati Vlada RH, najkasnije do lipnja za sljedeću godinu, pri čemu ona ne može biti niža od iznosa iz prethodne godine. Ovaj model, već primijenjen kod Zakona o hrvatskim braniteljima, omogućit će povećanje osobne invalidnine, posebnog dodatka, ortopedskog dodatka, naknade za njegu i pomoć druge osobe, obiteljske invalidnine te novčane naknade za civilne stradalnike.

Uz to, korisnicima osobne invalidnine od 6. do 10. skupine povećat će se postotak naknade za 1% po osnovici, a uvodi se i mogućnost stjecanja statusa civilnog invalida Domovinskog rata na temelju bolesti, već kod 20% oštećenja organizma (ranije prag bio 60%).

Jačanje prava iz područja zdravstvene zaštite

S obzirom na starenje populacije civilnih stradalnika i pogoršanje zdravstvenih stanja, izmjenama se uvode nova prava iz zdravstvene skrbi. Među njima su:

• pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ako ga nije moguće ostvariti po drugim osnovama,
• oslobađanje od plaćanja participacije za civilne invalide i članove obitelji poginulih, umrlih i nestalih civila,
• pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju jednom godišnje,
• pravo na ortopedska i druga medicinska pomagala.

Ukop i grobna mjesta

Izmjene zakona proširuju i prava vezana uz ukop. Ministarstvo hrvatskih branitelja, osim što i dalje pokriva troškove prijevoza i ukopa ekshumiranih i identificiranih posmrtnih ostataka nestalih civila, ubuduće će snositi i polovicu troškova grobnog mjesta za umrle civilne invalide. Drugih 50% troška pokrivat će jedinice lokalne samouprave.

Obrazovanje – širenje prava na visoko školstvo

Važna novost odnosi se na obrazovanje. Djeca civilnih invalida, djeca poginulih civila, kao i sami civilni invalidi, dobivaju pravo na naknadu troškova za udžbenike i studiranje. Do sada se naknada odnosila isključivo na srednjoškolske udžbenike. Također, povećava se cenzus za ostvarivanje stipendija, čime se proširuje krug potencijalnih korisnika.

Financijska osnova i apel zastupnicima

Za provedbu predloženih izmjena osigurana su dodatna sredstva u državnom proračunu. Nekić je na kraju svog obraćanja pozvao zastupnike da podrže prijedlog:

– Ove izmjene i dopune zakona donose konkretno poboljšanje životnih uvjeta naših civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Zato vas, poštovane zastupnice i zastupnici, pozivam da poduprete ovaj prijedlog u ime pravde i dostojanstva onih koji su pretrpjeli ratne strahote.

Nakon izlaganja državnog tajnika Darka Nekića, uslijedile su replike zastupnika.

Najviše pozornosti privuklo je smanjenje potrebnog postotka oštećenja organizma za priznavanje statusa civilnog invalida – sa 60 na 20 posto.

Irena Dragić: „Ne smijemo dopustiti da ljudi ostanu izgubljeni u administraciji“

Prva se za repliku javila zastupnica Irena Dragić, koja je istaknula kako njezina stranka pozdravlja ovu izmjenu, iako je riječ o prijedlogu koji je SDP uputio još 2021. godine, a tada nije bio prihvaćen.
– Moje pitanje glasi: što će u ovom slučaju trebati učiniti ljudi kojima je zahtjev ranije odbijen, a sada imaju pravo na priznavanje statusa? Ne smijemo dopustiti da se ljudi izgube u administrativnim barijerama – upozorila je Dragić.

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić odgovorio je kako će svi postupci koji su već pokrenuti biti nastavljeni te da će odluke ići u korist građanima.

Nikola Mažar: „Zdravstvena zaštita je ključno pitanje“

Zastupnik Nikola Mažar naglasio je kako su izmjene zakona nastavak puta započetog 2021. godine, kada su civilne žrtve rata po prvi put dobile sveobuhvatnu pravnu zaštitu.
– Naši sugrađani koji su devedesetih bili uz bok braniteljima danas su tri desetljeća stariji. Njihova zdravstvena zaštita sada je najvažnije pitanje – rekao je Mažar.

Državni tajnik Nekić istaknuo je da se uvode novi članci zakona (59.a do 59.e) kojima se precizno uređuje zdravstvena skrb, naglasivši kako su upravo starenje populacije i rastuće potrebe za liječenjem bili ključni razlozi za ovu izmjenu.

Stipan Šašlin: „Je li bilo pokušaja zlouporabe zakona?“

Zastupnik Stipan Šašlin podsjetio je kako je 2021. godine oporba upozoravala da bi se prava mogla proširiti i na paravojne postrojbe agresora.
– Je li bilo takvih slučajeva u posljednje četiri godine? – upitao je Šašlin.

Nekić je odgovorio kako se provodi stroga kontrola, a od ukupno 1326 zaprimljenih zahtjeva nije bilo zlouporaba. – Veoma pazimo na provedbu članka 5. i povjerenstvo sve detaljno nadzire – naglasio je.

Dario Zurovec: „Koliko će koštati provedba zakona?“

Zastupnik Dario Zurovec zatražio je preciznije financijske podatke, ističući kako u zakonu nisu navedeni konkretni iznosi.
Nekić je odgovorio da će provedba zakona državu stajati oko 1,8 milijuna eura godišnje.

Sanja Bježančević: „Može li osnovica postati sredstvo političkog pritiska?“

Zastupnica Sanja Bježančević upozorila je na rizik da osnovica za obračun prava, koja se više neće vezati uz proračunsku osnovicu nego će je donositi Vlada, postane predmet političkih kalkulacija.

Nekić je odbacio takvu mogućnost: – Osnovica ne može biti manja od one iz prethodne godine. Zakonski je zajamčeno da ne može doći do smanjenja prava – istaknuo je, dodavši kako očekuje rast osnovice po uzoru na Zakon o hrvatskim braniteljima.

Ostala pitanja zastupnika

• Majda Burić pitala je hoće li osobe koje su ranije imale manje od 60% oštećenja dobiti rješenja automatizmom. Nekić je objasnio da će se sve što se može odraditi po službenoj dužnosti provesti bez zahtjeva, dok će u ostalim slučajevima biti potrebna obnova postupka.
• Anita Curiš-Krok upozorila je na položaj žrtava silovanja u Domovinskom ratu. Nekić je pojasnio da njihova prava nisu obuhvaćena ovim zakonom, već posebnim zakonom koji se provodi posljednjih deset godina.
• Veselko Gabrićević tražio je procjenu koliko će ljudi dobiti pravo smanjenjem praga na 20%. Nekić je odgovorio da se ne očekuje velik broj novih slučajeva, no točne brojke bit će poznate nakon dovršetka postupaka.
• Boris Piližota smatra da bi osnovica trebala biti vezana uz objektivne pokazatelje poput prosječne plaće ili inflacije. Nekić je ponovio da se očekuje njezino redovno povećanje, bez rizika smanjenja.
• Nevenko Barbarić istaknuo je kako je Zakon 2021. izazvao veliku javnu raspravu, ali da se sada raspravlja o njegovu unapređenju. Nekić je podsjetio da je zaprimljeno 1326 zahtjeva, a da su procjene iz 2021. predviđale maksimalno 2500, pa je dosad stigla tek polovica očekivanog broja.