JE LI MOGUĆE IZVUĆI SE IZ PAKLA OVRHA? Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem

Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, a tek onda glavnica

Problem ovrha može se riješiti ograničenjem zateznih kamata, piše u srijedu Večernji list, podsjećajući da se ovršni postupci, zaustavljeni na šest mjeseci interventnim mjerama Vlade zbog pandemije koronavirusa, nastavljaju sljedeći ponedjeljak. Na stare ovrhe 240.000 blokiranih dolazi prva tranša od 170.000 novih predmeta koji su već pripremljeni u uredima javnih bilježnika, preostale dvije kreću 20. studenoga i 20 siječnja.

Paralelno pristižu i nove ovrhe, a prava slika bit će poznata nakon isteka moratorija na kredite, s obzirom na to da su među javnobilježničkim predmetima uglavnom komunalije: neplaćeni računi za struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. U strukturi ovrha dug financijskim institucijama ima otprilike polovicu iznosa, što brojku od 170.000 ovrha na zasad nepoznat iznos duga čini – nerealnom.

Zatezne kamate mogu višestruko premašiti glavnicu

Kad je posrijedi meritum problema, sustav naplate koji blokirane drži u vječnom dužničkom ropstvu, vjerovnicima naplata ide “na kapaljku”, a samo je za posrednike brz i dostižan, država kao da ne želi shvatiti uzroke. Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, a tek onda glavnica. Usto, ne postoji ograničenje rasta zateznih kamata pa one mogu višestruko premašiti glavnicu – unedogled. Iako je ograničenje zatezne kamate na maksimalan iznos glavnice poznavalo još rimsko pravo.

Troškove povećavaju odvjetnici, javni bilježnici i Fina. Od ovrhe su zaštićene tri četvrtine plaće, no ne postoji apsolutno zaštićeni minimum koji bi omogućio dostojanstven život pa se jednako ovršuju plaće od 15.000 kn i mirovine od 800 kn. Usto, građanima koji su na to pristali potpisivanjem ugovora prije 2008. može se ovršiti cijela plaća.

Vlada ‘ušminkava’ stari i loš zakon

Dugovi, ponajprije za kredite, prodaju se agencijama za naplatu potraživanja čije poslovanje nije uređeno posebnim zakonom čime se dužnici stavljaju u lošiji položaj u usporedbi s ugovornim odnosom koji su sklopili s bankama čije poslovanje nadziru regulatori i sva sila zakona. Događa se i da se paralelno nastavlja dug naplaćivati ovršnim postupkom koji je pokrenuo primarni vjerovnik i plaćanje agenciji. Vlada je još prije nekoliko godina obećala da će donijeti zakon o agencijama, no sad najavljuju tek izmjenu poreznog tretmana koji bi obeshrabrio vjerovnike za prodaju duga time što bi im olakšao otpise. Nakon što su već prodale milijarde.

Ni jednim od ovih problema Vlada se ne bavi, nego ušminkava stari loš zakon po hitnoj proceduri, nakon što su joj nacrt novog u javnoj raspravi “popljuvali” svi dionici, do te mjere da ga povlači i najavljuje novu radnu skupinu za drugi novi Ovršni zakon, donosi Večernji list.