Riječ je o protuzračnom sustavu koji u krugu od 5 do 70 kilometara iznimno brzo traži, locira i prati kretanje svakog zračnog tijela

Zadnja ratna epizoda između Izraela i Hamasa dovela je u pitanje učinkovitost izraelskog višegodišnjeg ponosa, protuzračnog sustava kratkog dometa zvanog Željezna kupola (Iron Dome), kojemu se donedavno tepalo kao najvećoj vojno-tehnološkoj inovaciji u povijesti ove države.

Željezna kupola je dosad u puno navrata odigrala ključnu obrambenu ulogu u trajnim izraelsko-arapskim sukobima, presrećući brojne pokušaje raketnog djelovanja po tamošnjim gradovima. No njezinu neefikasnost ovoga utorka nije se moglo tako lako sakriti. Vojno krilo Hamasa ispalilo je taj dan više od 130 projektila na Tel Aviv uspjevši lako probiti metaforičko "željezo" protuzračnog kišobrana: mrtvi građani, srušene zgrade, zapaljeni naftovodi, zatvoren i oštećen aerodrom Ben Gurion svjedočili su zorno o njegovoj nesavršenosti, piše Slobodna Dalmacija.

 -/AFP

Mnogi vojni analitičari s tugom su konstatirali kako raketa od tisuću dolara s lakoćom buši presretačku "kupolu" u koju je uloženo, kako se procjenjuje, od 2,5 do 3 milijarde dolara. Jerusalem Post otvoreno se zapitao je li završilo doba njezine dominacije i hermetičke sigurnosti koju je dosad uvijek pružala građanima Izraela, istodobno propitujući u svojoj analizi još važniju sigurnosnu dilemu: Jesu li Iran i Hezbollah u međuvremenu išta naučili od palestinskog Hamasa?

Izraelski Iron Dome je sustav protuzračne obrane koji su zajedno kreirale izraelske tvrtke Rafael Advanced Defense Systems i Israel Aerospace Industries, uz financijsku i tehničku potporu Sjedinjenih Država. Njegov mozak predstavlja višenamjenski radar koji u krugu od 5 do 70 kilometara iznimno brzo traži, locira i prati kretanje svakog zračnog tijela: zrakoplova, rakete, bombe. Nakon što detektira potencijalnu opasnost, računalo aktivira rakete-presretače koje takve projektile obaraju na točkama dovoljno udaljenima od branjenih zona. Vojska SAD-a je prije nekoliko godina analizirala mogućnost nabavke Iron Domea, ali su od svega znakovito odustali, procijenivši da sustav ima znatne šupljine i nesavršenosti. Američke procjene dobile su potvrdu i u praksi da se Iron Dome ne može baš nositi s malo gušćom "kišom" istodobnih raketa.

 ANAS BABA/AFP

Palestinci su mu očito pronašli "Ahilovu petu", napučivši pojas Gaze veoma gustom balistikom u kojoj su rakete njihove vlastite proizvodnje, jeftine rakete sovjetske proizvodnje, ali i puno opasnije te preciznije sovjetske rakete Grad dometa 40 kilometara. Upravo ove zadnje su se pokazale najopasnijima za štit Iron Domea nad izraelskim gradovima, čime je Hamas demonstrirao kako se razvio u lukavog protivnika čiji raketni arsenal postaje sve teže uništiti.

Jerusalem Post piše kako su izvori iz obavještajne i sfere nacionalne sigurnosti već dulje vrijeme upozoravali njihove novinare da libanonski Hezbollah ima dovoljno projektila da “zaspe Izrael s više od 500 raketa dnevno", a to je svakako broj kojemu ne može odoljeti Željezna kupola. Ratni kabinet i izraelske obavještajce očito je iznenadilo to što su po pitanju raspolaganja borbenim arsenalom jako podcijenili palestinski Hamas, piše Slobodna Dalmacija.

- Ako je izraelska doktrina nakon 50-dnevnog rata u Gazi 2014. godine bila da će nadživjeti Hamas, jer je Željezna kupola skoro pa hermetička zaštita za većinu države, ovo sad jako mijenja odnose. Ako i Hamas ima više tih projektila dugog dometa, onda to itekako može utjecati na izraelske ratne planove, a posebno na procjene trajanja ovog rata. Ako ‘jadni’ Hamas može probiti proturaketni štit sa 100 raketa za nekoliko minuta dva puta u danu, koliko štete tek mogu nanijeti Hezbollah i Iran s daleko moćnijim i većim količinama raketa - pita se sa zebnjom Jerusalem Post.