Je li se u Dalmaciji aktivirao rasjed? Evo što kažu stručnjaci
Novi, prilično jak potres na splitskom području osjetio se večeras, malo prije 20 sati. Magnituda je bila 3,8 prema Richteru, a epicentar kod Čiova. Potres se osjetio od Šibenika do Dubrovnika.
Stanovnici s tog područja navode da je podrhtavanje bilo jače nego jutros, kada je zabilježen potres magnitude 3 prema Richteru također s epicentrom blizu Čiova.
- Recimo 2016. godine svega par kilometara od današnjih potresa smo imali potres magnitude 4,6 prema Richteru. Seizmička aktivnost u južnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji i oko granice s Hercegovinom je u zadnjih godinu dana nešto izraženija i ovo danas treba gledati u kontekstu tih događanja, rekao je Kuk.
Poručio je kako nema očekivanja u seizmologiji. Na svakom seizmički aktivnom području ili onom gdje su se već događali potresi uvijek je moguć novi potres.
- Danas su bila dva potresa, proteklih dana na tom području nije bila izraženija seizmička aktivnost. Trebamo pričekati još neko vrijeme da vidimo je li se tamo nešto aktiviralo ili su ovo dva izdvojena potresa, rekao je.
Zadnjih nekoliko godina puno potresa
Kuk je kazao kako zadnjih nekoliko godina ima puno potresa u Hrvatskoj.
- Još nismo dovršili analizu svih potresa u ovoj godini. U 2022. godini ih je bilo 20-ak tisuća na području cijele Hrvatske, u 2021. ih je bilo čak 27 tisuća. Ima i nešto više potresa od prosjeka u posljednjih desetak godina jer seizmička aktivnost nikad nije jednolika.Naglasio je kako u seizmologiji nije pravilno vaditi prosjeke i po tome uspoređivati. Naprosto postoje periodi jače i slabije seizmičke aktivnosti, pojasnio je Kuk.
Uređaji i dalje svakodnevno registriraju puno potresa na Banovini, kazao je Kuk.
- Od ponoći do negdje dva sata danas ja sam analizirao četiri potresa na području Banovine, od magnitude 1,4 do 2,4 po Richteru. To sve spada u seriju naknadnih potresa koja traje već koju godinu.
Seizmologija i geologija su povezane
Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, geolog, rekao je kako se seizmologija i geologija jako povezani. Svi potresi imaju geološku podlogu, odnosno uvjetovani su nekim geološkim procesima.
- Ono što se na Hrvatsku primjenjuje jest ponašanje Afričke tektonske ploče u odnosu na Euroazijsku s kojom je u kontaktu. U zoni kontakta afrička ploča se razbila na niz mikroploča - Jadransku, Dinaridsku, Panonsku - i svaka od njih se ponaša na svoj način. Ovisno o tome kako pritisak dolazi s juga i kakav je otpor tom pritisku sa sjevera, svaka od tih ploča se rotira, prilagođava, dolazi do pucanja stijena i to je ono što mi doživimo kao potre, kazao je.
- Nakon jakog potresa slijede godine seizmičke aktivnosti. Moramo znati da su stijene pod jako visokom napetosti, taman na razini da puknu. Ne možemo znati hoće li opet puknuti ili neće. Možemo samo reći da postoji određena doza šanse da će se to dogoditi ponovno, kada - ne znamo, u kojim uvjetima - ne znamo.
Fokus staviti na objekte starije gradnje
Mario Uroš, Građevinski fakultet u Zagrebu, Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, rekao je da zajednica nije bila spremna za potrese u Zagrebu i Banovini.
- Naučilo se puno. Dosta se angažiralo, institucija, projektanata, i na taj način se osvijestila zajednica kako treba reagirati u slučaju potresa i što treba napraviti da se preveniraju buduće štete od potresa. To je nedostajalo, kao da se na neki način zaboravilo što je bilo prije, rekao je Uroš.
Unazad tri godine, propisi za gradnju nisu se promijenili. No Uroš je rekao kako fokus treba staviti na objekte starije gradnje.
- One prije '60-ih godina prošlog stoljeća, koji su rađeni bez ikakvih seizmičkih propisa. Tek nakon Skopskog potresa se uvodi relativno dobra praksa izvedbe zgrada, a nakon '81. se uvodi konkretan tehnički propis koji obuhvaća gradnju, rekao je Uroš.
Kazao je kako su se u potresima u Zagrebu i na Banovini urušili objekti starije gradnje, a dodatan problem je bio i njihovo loše održavanje.
- Promijenila se svijest građana o sigurnosti građevine u kojoj žive. Kojekakve intervencije u vlastite građevine su pale, ljudi se više ne usude raditi kritične zahvate jer imaju svijest da ih to može jednog dana skupo koštati, naglasio je Uroš.
Koje područje je seizmički najaktivnije?
Globalno postoje dva područja gdje je seizmička aktivnost naizrazitija - Pacifički vatreni krug gdje je najviše vulkana te tzv. Mediteransko-transazijski pojas, u koji spada i Hrvatska, otkrio je Kuk.
Seizmolog je kazao kako živimo na trusnom području koje je opasnije od nekih sjevernijih dijelova Europe, poput Austrije ili Njemačke, ali dosta manje opasno od područja južnije i jugoistočnije od nas, kao što su Albanija, Grčka i Turska, gdje su potresi češći i jači.
