Trumpov povratak: prijetnja svjetskoj stabilnosti ili volja naroda?

Donald Trump ponovno je u centru svjetske pozornosti, ovaj put ne samo zbog svojih radikalnih ekonomskih mjera, nego i zbog vlastite političke sudbine koja je, čini se, usmjerena ka još jednom mandatu u Bijeloj kući. Njegova politika već je podijelila Ameriku i svijet, a posljednji događaji samo dodatno produbljuju jaz između onih koji ga podržavaju i onih koji u njemu vide prijetnju globalnoj stabilnosti.

Pokušaj atentata – stvarni napad ili politička igra?

Ne možemo zaboraviti pokušaj atentata na Trumpa – događaj koji je odjeknuo poput bombe. No, dok su jedni uvjereni da se radilo o pravom pokušaju uklanjanja bivšeg predsjednika, drugi šapuću o mogućoj namještaljci. Bio je to trenutak kada se Trump iz uloge kontroverznog političara pretvorio u mučenika – simbol borbe protiv "sustava" koji, kako tvrdi, pokušava srušiti njega i njegovu viziju Amerike.

Bez obzira na to je li napad bio autentičan ili vješto iskorišten za jačanje političkog kapitala, posljedice su jasne: Trumpova popularnost je porasla, a njegovi pristaše postali su još radikalniji.

Tko su ljudi koji su ga ponovno doveli na tron?

Trump nije došao niotkuda – glasali su za njega milijuni Amerikanaca, ljudi koji su izgubili povjerenje u političke elite i koji vjeruju da samo on može promijeniti sustav. To su radnici kojima je globalizacija oduzela poslove, konzervativci koji smatraju da su njihova tradicionalna uvjerenja pod napadom, te oni koji u Trumpu vide simbol otpora establishmentu. No, jesu li se prevarili?

No, pitanje koje ostaje jest – je li njihova odluka vođena razumom ili emocijama? Jer Trumpova nepredvidivost, njegove nagle odluke i sukobi sa saveznicima mogli bi svijet odvesti na put bez povratka.

Ekonomija, carine i novi trgovinski ratovi

Trump je već najavio uvođenje carina od 200% na europska alkoholna pića (ponajviše na vina), što bi moglo izazvati novi trgovinski sukob između SAD-a i Europske unije. Njegov protekcionizam ne samo da prijeti globalnoj ekonomiji, već i slabi američke odnose sa saveznicima.

Njegove odluke, poput ranijih carina na čelik i aluminij iz Kanade, Meksika i EU, jasno pokazuju da mu diplomacija nije jača strana. Umjesto suradnje, bira sukobe. Umjesto stabilnosti, donosi neizvjesnost.

RAT ZA MINERALE

Kada Trump govori o "miru" između Rusije i Ukrajine, treba se zapitati – je li mu doista stalo do stabilnosti u Europi ili do američkih interesa? Ključni faktor u ovoj priči nisu samo geopolitički odnosi, već i ekonomska računica, posebno kada su u pitanju rijetki minerali.

Rusija i Ukrajina posjeduju ogromne rezerve strateških sirovina poput titana, litija i drugih rijetkih minerala ključnih za modernu tehnologiju, vojnu industriju i energetsku tranziciju. SAD želi osigurati stabilan pristup tim resursima, a Trump bi mogao iskoristiti rat kao sredstvo pregovora – ne radi mira, već radi američke ekonomske dominacije.

Ako "mir" znači da Ukrajina izgubi teritorij bogat prirodnim resursima, dok Rusija zauzvrat omogućava SAD-u pristup rijetkim mineralima, onda to nije diplomacija, već trgovina ljudskim sudbinama. Trumpov cilj nikada nije bio samo završetak rata – on uvijek gleda širu sliku, a u njoj su interesi američkog kapitala važniji od bilo čijeg mira.

Svijet sada stoji na raskrižju. Hoće li Trumpovo predsjedništvo donijeti kraj američkog globalnog utjecaja kakav smo poznavali? Hoće li trgovinski ratovi prerasti u nešto mnogo gore?

Jedno je sigurno – kaos je njegov način vođenja politike. No pitanje koje ostaje jest – hoće li svijet preživjeti još jedan Trumpov eksperiment?