Jurčić o rastu inflacije: “Nije hrana poskupjela zato što smo počeli više jesti…”

Inflacija u Hrvatskoj opet je počela rasti i na godišnjoj i na mjesečnoj razini. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je u ožujku stopa inflacije bila 4,1 posto u odnosu na lanjski ožujak, a u odnosu na veljaču stopa inflacije porasla je za 0,9 posto.

Ovaj proljetni rast inflacije tumači se približavanjem turističke sezone kada mnogi dižu cijene roba i usluga. I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić prokomentirao je aktualni rast inflacije tvrdnjom da ona najvećim dijelom dolazi iz uslužnog sektora te da bi je dolazak turističke sezone mogao dodatno ojačati.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i professor emeritus Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić podsjeća kako je još jesenas za N1 rekao da će inflacija ove godine biti izvan kontrole rasti sve do kraja kolovoza, a potom stagnirati do kraja godine pa na proljeća iduće godine opet početi rasti.

“Inflacija je znak bolesti gospodarstva”

Problem je, kaže, što u Hrvatskoj ne možemo kontrolirati inflaciju. Taj je problem slikovito objasnio medicinskom terminologijom usporedvši inflaciju s bolešću.

“Inflacija je indikator bolesti gospodarstva. Sama po sebi ona nije bolest. Kad osjećamo bol znači da je bolest negdje unutra, u organizmu, tamo gdje je upala. Ista stvar je i s inflacijom. O otpornosti organizma, odnosno strukturi gospodarstva, ovisi kako će se nositi s bolešću. Efikasna gospodarstva koja imaju dobru strukturu, isprva prime udarac bolesti, ali vrlo brzo je stave pod kontrolu jer imaju imunosni sustav koji je stabilizira. Snaga gospodarstva proizlazi iz njene strukture i ekonomske politike”, kaže.

Ovisimo o onome nad čime nemamo kontrolu

Struktura hrvatskog gospodarstva vrlo je loša, kaže Jurčić, napominjući da se ponajviše oslanja na turizam i uvoz.

“Naše gospodarstvo uvozi preko 60 posto domaće potrošnje, a imamo najmanji udio izvoza u bruto domaćem proizvodu. Tako loša struktura gospodarstva proizlazi iz neefikasne politike koja zbog toga ne može upravljati inflacijom. Gospodarstvo nam nije dovoljno jako da se samo, bez dodatnog lijeka, izliječi od inflacije”, ističe.

Hrvatska, kaže, ovisi o vanjskim faktorima – uvozu i turizmu, nad kojima gospodarstvo nema kontrolu.

“Gospodarstvo je ono što se proizvodi u tvorničkim halama: kompjutori, mobiteli, avioni, automobili… To se može kontrolirati, a turizam ne jer ovisi o vanjskim faktorima. Nemamo ni kontroliranu poljoprivrednu proizvodnju. Uvozimo hranu koju je netko drugi subvencionirao i trošak te subvencije prebacio na proizvode koji idu u Hrvatsku. Inflacija je posljedica te loše strukture gospodarstva”, objašnjava Jurčić.

“Uveli smo euro, a nismo mu se prilagodili”

Visoka ovisnost o uvozu i izostanak kontrole nad njim jasno se vidjela, kaže Jurčić, na jednom primjeru.

“Kada je bivši ministar gospodarstva (Davor Filipović, nap.a.) tražio od trgovačkih lanaca da mu šalju cjenike – a to je mjera koju je čak i socijalizam napustio posljednjih deset godina – znate tko mu ih nije dostavio? Strani lanci. To je bio očit primjer koliko upravljamo svojim gospodarstvom i koliko imamo utjecaja na njega”, smatra Jurčić.

Još jedan dubinski uzrok inflacije Jurčić vidi u uvođenju eura.

“Kada smo uvodili euro, a ja sam bio protiv toga, nismo posložili gospodarstvo da bude kompatibilno s Europom. Svi su govorili da ćemo imati niske kamate i nisku inflaciju. A sada inflacija pokazuje da nam gospodarstvo nije usklađeno ni po strukturi ni po efikasnosti s europskim gospodarstvom”, kaže.

“Inflacija kod nas nije potražna, nego troškovna”

Jurčića smo pitali ima li uzroka inflacije i u osobnoj potrošnji

“Ekonomija postoji zbog potrošnje. U prosjeku 60 posto BDP-a ide na osobnu potrošnju – u bogatijim zemljama malo manje, u siromašnijima malo više – investicije čine 20 posto, a preostalih 20 posto je državna, budžetska potrošnja. Nije nama hrana poskupjela zato što su ljudi počeli više jesti. Vreća umjetnog gnojiva je poskupjela s 50 na 200 eura, prijevoz je poskupio, zaštitna sredstva… Nije inflacija kod nas bila potražna inflacija, nego troškovna. Troškovi dobave i proizvodnje hrane su porasli”, objasnio je Jurčić.