Kako mladi u Hrvatskoj mogu riješiti stambeno pitanje uz ovakve cijene kvadrata?

Problem za mnoge, a osobito mlade ljude u Hrvatskoj, jest rješavanje stambenog pitanja. Prema podacima za kolovoz, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 7.679 kuna. S obzirom na razna poskupljenja ove godine, postavlja se pitanje je li taj iznos dovoljan za svakodnevni život i rješavanje stambenog pitanja.

Istražili smo kakve opcije mlade osobe imaju na raspolaganju ako žele imati svoju nekretninu te što je potrebno da bi dobili subvencionirani stambeni kredit.

Cijene nekretnina

Državni zavod za statistiku (DZS) nam je rekao da su “cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata na razini RH, u drugom tromjesečju 2022. u odnosu drugo tromjesečje 2021. (na godišnjoj razini) u prosjeku porasle za 13,6%”.

Cijene novih stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 0,9%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. za 15,9%. Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 4,2%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. za 13,3%.

Cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su za Grad Zagreb više za 3,8%, za Jadran za 2,9%, a za Ostalo za 6,4%. Cijene stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2021. (na godišnjoj razini) u prosjeku su za Grad Zagreb više za 14,8%, za Jadran za 12,8% i za Ostalo za 15,2%.

O ovoj temi razgovarali smo i s agenticom za nekretnine Jelenom Kravoščanec Todorović. Što se tiče cijena nekretnina, ona navodi da možemo očekivati stagnaciju.

“S obzirom da smo došli do nekih maskimuma, očekujemo neki trend zaustavljanja rasta cijena. Stvar je uvijek ponude i potražnje, neće se to dogoditi na svim nekretninama jednako i u isto vrijeme”, kazala je Kravoščanec Todorović za N1.

Rata kredita

U Hrvatskoj narodnoj banci smo provjerili koliko iznosi prosječna rata stambenog kredita u Hrvatskoj. Njihovi podaci pokazuju da je to nešto manje od 3.000 kuna mjesečno.

“Prema podacima o uvjetima kreditiranja potrošača koje HNB prikuplja temeljem Odluke o prikupljanju podataka o uvjetima kreditiranja potrošača na 31.12.2021. procijenjeni prosječni godišnji iznos troška otplate stambenih kredita iznosio je oko 32.750 kuna, odnosno oko 2.730 kuna mjesečno. Medijalni iznos godišnjeg troška otplate stambenih kredita iznosio je oko 27.400 kuna, što znači da je godišnji trošak otplate za 50% korisnika stambenih kredita bio viši od tog iznosa, dok je za preostalih 50% korisnika stambenih kredita godišnji trošak otplate bio niži od navedenog iznosa”, naveli su iz HNB-a za N1.

Od HNB-a smo pokušali doznati i koliki je udio mlađih od 30 godina koji imaju stambeni kredit, no oni ne raspolažu informacijom o dobi dužnika.

Ipak, prema rezultatima Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, krajem 2017. 7,1% kućanstava s referentnom osobom čija je dob između 16 i 34 godine imalo je hipotekarni kredit osiguran glavnom stambenom jedinicom, a čija je namjena uglavnom bila kupnja stambene jedinice.

Najveći udio kućanstava s hipotekarnim dugom zabilježen je kod onih kućanstava s referentnom osobom čija je dob između 35 i 44 godine te je iznosio 17,3%, rekli su iz HNB-a za N1.

S obzirom na to da da prosječna plaća po posljednjim podacima iznosi nešto malo više od 7.500 kuna, a prema podacima HNB-a rata kredita iznosi oko 2.700 kuna, postavlja se pitanje mogu li mladi bez subvencioniranog kredita uopće riješiti stambeno pitanje u Hrvatskoj. To smo upitali i našu sugovornicu Kravoščanec Todorović.

“Pa zapravo i ne. Socijalnih politika kao takvih i nema. APN sljedeće godine bit će zadnji takav raspisan po ovom natječaju pa ćemo vidjeti što će onda biti”, rekla je Kravoščanec Todorović.

Ona smatra da će se nastaviti neka mjera, no trenutno se još ne zna o čemu će točno biti riječ.

APN

Jedna od opcija koja se pruža mladima koji žele imati svoju nekretninu jest subvencija stambenih kredita. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) navodi da je ove godine zaprimljeno 5.870 zahtjeva, što je najveći broj po jednom pozivu do sada. Pitali smo ih i koliko se zahtjeva odbije, a prema navedenim podacima, ove je godine odbijeno 119 zahtjeva, a 91 je trebala dopuna.

“Od 5.660 odobrenih zahtjeva u 2022. godini prosječna starost korisnika kredita je 33 godine, a 30 ili manje godina ima 2.025 korisnika (36%)”, rekli su iz APN-a za N1.

Iz Agencije također pojašnjavaju da se subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500,00 eura po metru kvadratnom u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita i čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.

“Visina subvencije ovisiti će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje odnosno gradi i kreće se od 30 do 51%”, navodi APN.

Tko može zatražiti subvencionirani kredit?

Iz APN-a su pojasnili tko može zatražiti subvencioniranje kredita.

“Po ispunjenju propisanih zakonskih uvjeta Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita može podnijeti građanin s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji ispunjava uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje banka, koji u trenutku podnošenja zahtjeva banci nije stariji od 45 godina (nije napunio 45 godina) te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.”

Dodaju da zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, te isto tako se produžuje rok subvencioniranja kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtijeva, a koje nema navršenih 18.godina.

Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog kućanstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine.

 

Što je potrebno za subvencionirani kredit?

APN nam je detaljno pojasnio što je sve od dokumentacije potrebno za dobivanje stambenog kredita.

Po odabiru odgovarajuće banke, a kada se za to ispune uvjeti na temelju objavljivanja javnih poziva, korisnik kredita uz zahtjev za subvencioniranje kredita, osim dokumenata koje traži banka dužan je priložiti:

za kupnju nekretnine:

– presliku osobne iskaznice

– presliku rodnog lista i prijave prebivališta za maloljetno dijete

– predugovor odnosno ugovor o kupoprodaji stana ili kuće za čiju kupnju traži odobravanje kredita

– presliku zemljišnoknjižnog izvatka

– presliku akta za uporabu građevine u kojoj se nalazi stan ili presliku akta za uporabu kuće koju namjerava kupiti

– potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom

– javnobilježnički ovjerenu izjavu da u vlasništvu nema stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće zbog potreba vlastitog stanovanja

–  javnobilježnički ovjerenu izjavu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera da nema u vlasništvu drugi stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće i

– izjava o pripadnosti nekretnine prema stupnju razvijenosti grada ili općine.

za gradnju kuće:

– presliku osobne iskaznice

– presliku rodnog lista i prijave prebivališta za maloljetno dijete

– presliku zemljišnoknjižnog izvatka

– presliku akta za građenje

– presliku troškovnika radova izrađenog na temelju glavnog odnosno izvedbenog projekta, iz kojeg je razvidna visina troškova izgradnje

– potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom

– javnobilježnički ovjerenu izjavu da u vlasništvu nema stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi gradnje veće kuće zbog potreba vlastitog stanovanja

–  javnobilježnički ovjerenu izjavu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera da u vlasništvu nema drugi stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi gradnje veće kuće i

– izjava o pripadnosti nekretnine prema stupnju razvijenosti grada ili općine.