VIJESTI Najčitanije
Kako se njih 17 % domoglo 100 % vlasti?
Fenomenalni i kirurški točan analitičan tekst prof. Dražana Dizdara o “Hrvatskom paradoksu” u kojem je moguće sa svega 17 % glasova osvojiti apsolutnu vlast.
Naprosto je nevjerojatno da netko s tako malom glasačkom potporom osvoji sve poluge vlasti u državi.
Demokracija se definira kako politički sustav u kojem vlast ima većina koja radi u interesu većine.
HDZ OSVAJA SVE MANJE BIRAČA, A SVE VIŠE POLITIČKE MOĆI! Kako je to moguće? Nije li to paradoks? Nije! Ako se pogledaju statistički trendovi, onda stvari postaju jasnije. Rezultati HDZ-a su iznenadili sve (analitičare i anketne agencije), pa i same HDZ-ovce.
No, iza tog iznenađenja krije se zapravo očekivani rezultat na koji jasno ukazuju analize trenda. Ako se u analizu uključe podaci od parlamentarnih izbora od 2000. godine do zadnjih održanih (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica), onda rezultati HDZ-a postaju i te kako očekivani.
Što statistička analiza pokazuje?
Broj birača se nakon 2011. godine smanjio i stabilizirao na oko 3.5 milijuna. Dok se broj birača koji su konzumirali svoje biračko pravo kontinuirano smanjuje (sa 75% na izborima 2.000. na 46% na održanim izborima 2020.) Broj osvojenih glasova se također smanjuje, dok postotak osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, raste.
Dakle, iako HDZ ima trenda pada broja osvojenih glasova, postotak broja osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata ima trend rasta. To je tako jer je pad broja birača koji izlaze na izbore znatno veći od pada broja osvojenih glasova.
Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova. Moć im leži u sve većoj apstinenciji birača. Odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.
Prema tome, zaključak je da je povećanje izbornih apstinenata glavni razlog povećanja političke moći HDZ-a.
HDZ OSVAJA SVE MANJE BIRAČA, A SVE VIŠE POLITIČKE MOĆI
Zbog čega se povećava broj izbornih apstinenata je ključno pitanje za promjenu političkih odnosa.
IZBORNA ANALITIKA: 17% OSVOJENIH GLASOVA, 100% VLASTI
Legitimitet je najjednostavnije definirati kao pravo na vlast.
U demokratskom sustavu ukupan legitimitet (prvo na vlast) dolazi od ukupnog broja birača.
Od ukupnog legitimiteta (ukupnog broja birača) HDZ osvoji 17% glasova.
Tih 17% se pretvori u 37% zbog onih koji nisu izišli na izbore.
Tih 37% se po izbornom zakonu pretvori u 44% mandata u saboru.
Tih 44% mandata se uz pomoć dvije beznačajne političke stranke i 8 manjinskih zastupnika pretvori u 100% izvršne vlasti.
Demokracija se definira kako politički sustav u kojem vlast ima većina koja radi u interesu većine.
Zbog čega se povećava broj izbornih apstinenata je ključno pitanje za promjenu političkih odnosa.
KAKO JE D’HONDT PODIJELIO MANDATE GLASAČA ČIJE POLITIČKE OPCIJE NISU PREŠLE IZBORNI PRAG
I. IZBORNA JEDINICA – 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 9.364 glasova (5,4%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.
II. IZBORNA JEDINICA – 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 27.939 glasova (17%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.
III. IZBORNA JEDINICA – 13 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 23.481 glasova (15%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.
IV. IZBORNA JEDINICA – 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 26.290 glasova (19%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i DP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.
V. IZBORNA JEDINICA – 10 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 18.530 glasova (13%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata više u odnosu na broj osvojenih glasova.
VI. IZBORNA JEDINICA – 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 15.262 glasova (10%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 više u odnosu na broj osvojenih glasova
VII. IZBORNA JEDINICA – 16 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 12.088 glasova (6%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova
VIII. IZBORNA JEDINICA – 16 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 28.787 glasova (19%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat i SDP-u 2 mandata više u odnosu na broj osvojenih glasova
IX. IZBORNA JEDINICA – 8 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 41.963 glasova (21%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova
X. IZBORNA JEDINICA – 5 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 21.009 glasova (11%) što je prema D’Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.
Ukupno je 224.723 glasova (14%) koji nisu rezultirali niti jednim mandatom. To iznosi 20 mandata, a koji su prema D’Hondtovoj metodi pripali:
• HDZ – 14 mandata
• SDP – 5 mandata
• DP – 1 mandat.
Jedno do osnovnih načela pri kreiranju izbornog sustava glasi:
“Izborni sustav trebao bi osigurati način agregiranja i transformiranja glasova u parlamentarne mandate tako da ne proizvede suviše velike disproporcijske učinke između osvojenih glasova birača i alociranih parlamentarnih mandata.“
