Kako su zakoni omogućili povlastice pobunjenicima

Poštovani,

prema  Zakonu o mirovinskom osiguranju  (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) djelatnost Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) je provedba obvezne mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup mirovinskog osiguranja); na temelju  Zakona o doplatku za djecu  (Narodne novine, broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) provedba postupka rješavanja o pravu na doplatak za djecu, a na temelju  Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe  (Narodne novine, broj 62/20) o pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe.

U mjesečnoj publikaciji Statističke informacije na  poveznici  dostupan je pregled prava korisnika mirovinskog osiguranja prema godinama i osnovama, prosječnoj mirovini, prema vrstama mirovine, korisnicima najviše i najniže mirovine, korisnicima mirovina koje su pravo ostvarili prema povoljnijim uvjetima, prosječnom mirovinskom stažu te prosječnoj dobi korisnika mirovine i broju korisnika mirovina prema područnim službama/uredima i županijama i ostalom.

Shodno navedenom, HZMO ne vodi podatke o državljanstvu korisnika, niti o njihovom statusu na temelju Sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

Srdačan pozdrav

Ured za odnose s javnošću

 E:  press@mirovinsko.hr
T: +385 1 4925 555

F: +385 1 4595 168

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Zagreb, A. Mihanovića 3 
mirovinsko.hr

Na odlučena pitanja, dobivamo poveznicu, koja sadrži dokumentaciju od cca 270 stranica. Tražili ste, dobili ste, pa se sada snađite. Za svaki mjesec u ovoj godini, ali konkretnog i sadržajnog odgovora nema što je logično za našu administraciju kada želite zamagliti određene podatke. U svemu tome, kako se zna koliko ima hrvatskih branitelja s određenim primanjima, prosječan iznos, a oni koji su napadali našu zemlju, njihove podatke ćemo zadržati ili samo prikazati nešto malo da zadovoljimo javnost, a ono bitno neće izaći van. 

Kako smo i dalje tražili određene podatke, u našoj arhivi pronađite sljedeće : 

Hrvatska plaća 50.140 mirovina pobunjenih Krajišnika!

Prema Statističkom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljenom u srpnju 2016. godine Hrvatska plaća 16.841 partizanskih, 7.531 domobranskih mirovina i 7.464 mirovina pripadnicima bivše JNA, ali i 50.140 mirovina Srbima iz bivše RS Krajine, koji žive u Srbiji i koji su se pobunili protiv Hrvatske .

Hrvatska plaća i 640 mirovina bivšim saborskim zastupnicima, bivšim članovima Vlade RH, ustavnim sucima i državnom revizoru i to u prosječnom iznosu od 8.010,87 kn. Ne,  ono što je gotovo potpuno nepoznato i daleko šokantnije jest podatak da je Hrvatska iz mirovinskog fonda dosad isplatila zaostale mirovine pobunjenicima iz bivše RS Krajine, trenutno im se isplaćuje mirovina za to razdoblje pobune i terorističkih aktivnosti ili će je tek isplaćivati  . I to za njih preko 46.000 u 2015. godini kojima je odobren zahtjev za konvalidaciju mirovinskih prava.   Prema najnovijem izvješću iz srpnja 2016. godine vidljivo je da Hrvatska u Srbiji isplaćuje čak 50140 mirovina.

Već su isplaćene

Da će Hrvatska isplaćivati, kako su se izrazile, “četničke mirovine”, odnosno mirovine onima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili dijelom RS Krajine, kao što su se bojazan izrazili i hrvatski branitelji, koji su preko godinu dana bili okupljeni u prosvjedu u Savskoj u Zagrebu. . Ne,  očito niti njima nije poznato da se mirovine pobunjenim Krajišnicima već isplaćuju  i to temeljem propisa koji su očito predstavnici srpske manjine uspjeli progurati ispod stola kroz posljednjih desetak godina. Naime,  Zakon o konvalidaciji  koji je donesen još davne 1997. godine vrlo je štur i sastoji se tek od četiri članka u kojima se ističe da su svi akti i odluke donesene od javnih institucija na području koje su bile pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda, konvalidiraju. . sukladno Ustavu, Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama te ostalim zakonima RH.

Zakon detaljnije rješenje konvalidacije donosi posebne propise koje će donijeti resorna ministarstva

Prema ovom zakonu, u prosincu 2007. godine ministar gospodarstva Damir Polančec donosi Pravilnik o konvalidaciji u mirovinskom osiguranju. Pravilnik je stupio na snagu 2008. godine i ukinuo je ograničenje roka za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju staža i mirovine. Kako ističu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u mirovinski staž se ne može uračunati vrijeme provedeno u paravojnim formacijama, već samo onaj staž za koji postoji pisani dokaz o postojanju radnog odnosa. Konkretno se navodi da se u mirovinskom stažu, kao stažu osiguranja, “ne priznaje razdoblje provedeno u aktivnoj službi ili u pričuvnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne obrane tzv. Republike Srpske Krajine i razdoblje provedeno na radu, u bilo kojem svojstvu, u Ministarstvu obrane ili Ministarstvu unutarnjih poslova tzv. Republike Srpske Krajine”. Također, kako navode u HZMO-u, sam postupak konvalidacije pretpostavlja postojanje pisanog dokumenta čija se konvalidacija traži, što znači da se samo na temelju izjave svjedoka u postupku konvalidacije ne može utvrđivati ​​staž. Nadalje, u istom priopćenju HZMO-a, koje datira od kraja 2008. godine, navode se i brojke, pa je tako tada najviše zahtjeva bilo zaprimljeno u područnoj službi u Sisku (2.662), u Šibeniku (1.600) te u Zadru (1.420 zahtjeva). ). ). Ukupno je do kraja 2008. godine zaprimljeno 7.796 zahtjeva za konvalidaciju staža, od čega je 425 riješeno pozitivno, a za 436 je zahtjev odbijen. Ostalih gotovo 7.000 zahtjeva u to vrijeme nije bio obrađen.

Stižu i branitelje

Što se dakle dogodilo u posljednjih šest godina. Kako je u odgovoru pojasnio glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić,  radi se o tzv. konvalidiranim aktima penzionog fonda bivše RS Krajine.   Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje je dostavio Vidić, u roku od godine dana donošenja uredbe o konvalidaciji, zahtjev je podnio čak 37.679 osoba, od čega za utvrđivanje mirovinskog staža njih 24.801! Pozitivno je riješeno, kako se navodi u odgovoru, 12.334 zahtjeva za utvrđivanje staža i 12.334 zahtjeva za konvalidiranje rješenja o mirovini. Ukupno je pozitivno riješeno 28.911 zahtjeva,  što znači da je za njih gotovo 30.000 priznato vrijeme provedeno u RS Krajini u radnom stažu mirovinskog sustava RH  ili im je konvalidirano postojeće rješenje o mirovini.

Nakon što je novim Pravilnikom ukinut rok od godinu dana za ostvarivanje prava na konvalidaciju, javilo se još 32.520 bivših Krajišnika koji su propustili prvi rok.

Od tog broja, navodi se u odgovoru, bilo je 31.766 zahtjeva za konvalidiranje mirovinskog staža, od čega je pozitivno povećan nešto više od pola – 17.248. Pristiglo je i 754 zahtjeva za konvalidaciju rješenja o pravu na mirovinu i zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s konvalidiranim stažem, od čega je pozitivno riješeno 538 zahtjeva. Konačna brojka Krajišnika koji su zatražili i dobili mirovinska prava od Hrvatske, za vrijeme u kojem su se smatrali državljanima RS Krajine, konačno završava na fantastičnih 46.697.

Tih gotovo 50.000 Krajišnika koji su se 1990. pobunili protiv Hrvatske, živjeli u paradržavi i najvjerojatnije u velikom broju sudjelovali iu oružanim terorističkim akcijama protiv Hrvatske, danas uživaju ili će uživati ​​hrvatsku mirovinu.

Za pretpostaviti je da im Hrvatska i dalje nije draga, jer Krajinu nisu izgubili svojevoljno, no očito je da im je draga hrvatska kuna koju primaju kao mirovinu.  Kad znamo da trenutno imamo oko 52.000 umirovljenih branitelja, te da zahtjevi za konvalidaciju mirovine još stižu, čini se da će broj umirovljenih Krajišnika uskoro biti veći i od broja umirovljenih branitelja.  Treba napomenuti kako je dio spomenutih Krajišnika u mirovini bio već i za vrijeme RS Krajine, te primao mirovinu iz tamošnjeg mirovinskog fonda. Kako je vidljivo iz podataka Ministarstva, tim je umirovljenim Krajišnicima priznata i hrvatska mirovina za to vrijeme, koju su u međuvremenu očito naplatili. Koliko je novca Hrvatska potrošila od 2008. na isplatu zaostalih mirovina Krajišnicima, iz resornog Ministarstva ne znaju, jer, kako kažu, “ne raspolažu podacima o isplaćenim sredstvima temeljem konvalidiranih rješenja o mirovinama ostvarenim na području penzionog fonda bivše RS Krajine”. S druge strane, koliko je novaca potrošeno na isplatu zaostalih krajiških mirovina očito ne znaju niti u Ministarstvu financija, jer su nam na pitanje odgovorili da se obratimo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koje se i nalazi pod Ministarstvom rada u kojem kažu da tim podacima ne raspolažu. Dakle, začarani krug neznanja u kojem očito nitko od nadležnih nema pojma koliko nas je sve to koštalo. 

Statističke informacije Zavoda za mirovinsko osiguranje, srpanj 2016.

Udruženje financijski oštećenih umirovljenika koje je osnovano u Beogradu i koje zastupa interese 50-ak tisuća krajiških umirovljenika, procijenilo je svojevremeno da im Hrvatska duguje oko milijardu i pol kuna. 

Ne, niti taj iznos koji smo dosad isplatili za krajiške mirovine nije konačan, jer se drugi dio zahtjeva koji su priznali odnosi na staž za tih pet godina, koji će se tek uvrstiti u buduću mirovinu. Tu još treba spomenuti i sve one koji će priznavanje krajiškog staža tek zatražiti kad im se približi vrijeme za mirovinu. 

Promatrajući da neke procjene govore kako je na okupiranom području tih pet godina živjelo i do 250.000 osoba, jasan je broj krajiških mirovina koje bi uskoro mogle pasti na još jedan uzdrmani mirovinski fond hrvatskih građana .

Ovo je članak objavljen na našem Portalu dnevnih novosti 09. 11. 2016. godine, te shodno proteklog vremena ima i očito odstupanja, ali ostaje i dalje upit koji smo nedavno uputili, znači da se ranije moglo doći do približno točnih podataka, a sada igramo zakulisane igre.

Kao neki zaključak moglo bi se svesti ovako:

Ključne točke koje se mogu izdvojiti iz ovog opsežnog prikaza uključuju:

1. Priznavanje staža i mirovina putem konvalidacije

• Zakon o konvalidaciji (1997.) omogućio je priznavanje radnog staža i prava na mirovinu za osobe koje su radile u okupiranim područjima pod UN-ovom zaštitom, uz uvjet dokaza o zaposlenju.
• Naknadni pravilnici uklonili su rokove za podnošenje zahtjeva, što je otvorilo vrata za dodatne zahtjeve, uključujući gotovo 50.000 osoba iz redova bivše RS Krajine.

2. Broj korisnika i financijski utjecaj

• Hrvatska, prema podacima iz 2016., isplaćuje više od 50.000 mirovina osoba koje su bile u sustavu RS Krajine ili su ostvarile pravo na mirovinu putem konvalidacije.
• Mirovine se isplaćuju i za period okupacije, što dodatno povećava financijski teret na mirovinski sustav.

3. Nejasnoće i nedostatak podataka

• Institucije često izbjegavaju pružiti jasne i konkretne podatke o iznosima i korisnicima ovih mirovina, pozivajući se na zakonske i administrativne prepreke.
• Ovaj manjak transparentnosti dodatno potpiruje nezadovoljstvo, posebno među hrvatskim braniteljima.

4. Usporedba s braniteljskim mirovinama

• Broj umirovljenih branitelja približan je broju umirovljenih Krajišnika, ali iznosi mirovine i kriteriji za njihovo stjecanje su neusporedivi.
• Branitelji izražavaju nezadovoljstvo jer se čini da su prava onih koji su sudjelovali u agresiji povlaštena ili barem jednako tretirana kao njihova.

5. Političke i društvene implikacije

• Ovaj problem izaziva kontroverze i ogorčenje u hrvatskoj javnosti, posebno među stradalnicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima.
• Postavlja se pitanje pravednosti i moralnosti sustava koji izjednačava žrtve i agresore u ostvarivanju prava.

Važno je nastaviti s istraživanjem i transparentnošću, jer ova tema ima značajan utjecaj na društveno povjerenje u institucije i pravednost sustava. Jasna komunikacija i odlučnost u rješavanju ovog problema ključni su za smirivanje napetosti i pravdu prema hrvatskim braniteljima. Usput rečeno, od strane Ministarstva hrvatskih branitelja nismo dobili, što je bilo i za očekivati, ali nije ni bitno, sve u svemu je jeasno, da su okupatori opet na državnim jaslama.