UVOD ILI (PO)ČETNIK

Ovih dana na adresu Udruge hrvatskih branitelja RH-a dolaze mnogi upiti, kako i na koji način dalje, nemamo što za jesti, živimo u neadekvatnim uvjetima, socijalno smo ugroženi, jesmo li se za ovo borili. Ono što mi možemo učiniti je da ih uputimo na prava, ako ih imaju, jer negdje je ključno i broj dana u borbenom sektoru. No, je li taj broj bitan za pobunjene Srbe S(R)AO Krajine, četnike, tzv. Martićeve milicajce, oficire JNA i vojnike. Naime, neki službe poput policije i vojske, nisu napustili odmah kako zakon kaže da je počeo Domovinski rat, već znatno kasnije, pa tako ispada da su i oni sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Imam dosta poznatih takvih slučajeva, da su od agresora, pa na kraju došli i do hrvatske mirovine, a zaboravilo se na sve što su učinili na štetu hrvatskog naroda i države.

Hrvatski narode, probudi se!
Dok hrvatski branitelji, oni koji su se borili za našu slobodu i suverenitet, svakodnevno prolaze kroz poniženja, suočeni s birokracijom i osudama, bivši četnici i neprijatelji Hrvatske uživaju prava iz vašeg proračuna. Kako smo dopustili da oni koji su razarali Vukovar, Škabrnju, Dubrovnik i Zagreb danas primaju mirovine veće od onih koji su život dali za domovinu? Što je s našim zatočenicima?

Tko je kriv za ovu sramotu?

1. Zakon o općem oprostu – politička odluka kojom smo oprostili neprijatelju, ali smo mu i omogućili pristup povlasticama hrvatske države. Oprost je bio nužan za mir, ali gdje su granice? Zar smo morali financirati one koji su okrenuli puške na naše ljude?
2. Institucionalna nepravda – Sudovi i zakonodavstvo omogućuju da se neprijatelji Hrvatske pozivaju na pravila koja nisu prilagođena moralnoj odgovornosti. Pravda je postala mrtvo slovo na papiru, a zakoni koji štite njih su posljedica političkih kalkulacija.
3. Politička nebriga – Vlade, bez obzira na stranačke boje, godinama zatvaraju oči pred ovim problemom. Nitko se ne usudi dirnuti u "prava" agresora, dok se prava branitelja sustavno smanjuju i dovode u pitanje.

Hrvatski heroji – izdan i zaboravljen narod

Branitelji, oni koji su ostavili svoje zdravlje na bojištu, danas se bore za goli opstanak. S druge strane, pripadnici JNA, bivši četnici i njihovi suborci primaju mirovine koje su u prosjeku veće nego one hrvatskih branitelja. Ista država koja nije imala sredstava za rehabilitaciju svojih ratnih invalida, uredno isplaćuje obiteljske mirovine za neprijateljske vojnike.

Tko je ovdje povlašten?

Poruka hrvatskom narodu: Ne zaboravite tko je branio domovinu!

Nepravda koju hrvatski branitelji doživljavaju nije slučajnost. To je posljedica politike koja ne cijeni vlastitu povijest ni one koji su stvorili slobodnu Hrvatsku. Nije kriv samo zakon – krivi smo svi, ako šutimo pred ovim sramotnim činjenicama. Branitelji su gradili ovu zemlju, dok su je četnici rušili. A danas se čini da su rušitelji bolje nagrađeni od graditelja. Hrvatska mora prestati plaćati agresorima i početi poštovati svoje heroje.

Kontekst i ključne činjenice:

1. Zakon o mirovinskom osiguranju omogućava da osobe koje su radile na teritoriju Hrvatske prije rata (u sustavu bivše Jugoslavije) mogu ostvariti prava na mirovinu, čak i ako su sudjelovale u neprijateljskim djelovanjima, osim ako nisu pravomoćno osuđene za ratne zločine.
2. Zakon o općem oprostu amnestirao je mnoge pripadnike srpskih pobunjeničkih snaga, osim onih izravno optuženih za ratne zločine, čime im je omogućeno da kasnije traže svoja prava.
3. Povratnici iz Srbije i BiH koji su bili dio tzv. SAO Krajine, nakon mirne reintegracije Podunavlja i završetka rata, također su ostvarivali pravo na mirovinu temeljem prethodnog radnog staža u Hrvatskoj.

Primjeri i procjene:

• Podaci iz medijskih izvještaja sugeriraju da samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima oko 400-500 mirovina bivših pripadnika JNA ili tzv. SAO Krajine.
• U Podunavlju, nakon reintegracije, nekoliko tisuća osoba vratilo se u Hrvatsku, uključujući one koji su sudjelovali u agresiji. Dio njih ostvario je mirovinska prava.
• Ukupni broj može biti između xx xxx i xx xxx korisnika, ali ovo ostaje na razini procjena jer službeni podaci nisu dostupni.

Zanimljive činjenice:

• Bivši oficiri JNA koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske često primaju veće mirovine zbog visokih činova i beneficiranog radnog staža.
• Obitelji poginulih pripadnika neprijateljskih snaga također imaju pravo na obiteljske mirovine ako su imali radni staž u Hrvatskoj.

Precizan broj četnika ili bivših pripadnika tzv. SAO Krajine koji primaju hrvatske mirovine nije službeno objavljen, jer takvi podaci spadaju pod opću kategoriju mirovinskih korisnika, a detaljni statistički podaci prema ratnoj ili političkoj pripadnosti nisu dostupni. 

 Što treba učiniti?

• Promjena zakona: Hrvatska mora jasno i precizno izmijeniti zakonodavstvo kako bi isključila agresore iz bilo kakvih prava koja proizlaze iz hrvatskog proračuna.
• Revizija mirovina: Provjeriti sve mirovine dodijeljene bivšim pripadnicima neprijateljskih snaga i po potrebi ih ukinuti.
• Pravda za branitelje: Ispraviti nepravde prema hrvatskim braniteljima i žrtvama rata, uključujući one koji su pretrpjeli torture u logorima.

 Povijesni paradoks

Hrvatski narod mora otvoriti oči i shvatiti apsurd situacije: oni koji su branili domovinu danas se proglašavaju teretom, dok oni koji su pucali na Hrvatsku primaju mirovine iz našeg proračuna. Ovakvi zakoni nisu samo pogrešni – oni su sramotni. Vrijeme je da se Hrvatska suoči sa svojom odgovornošću i stane u obranu onih koji su stajali uz nju kad je to bilo najteže. Nismo ni zaboravili na Srpske kulturne centre, nasuprot Braniteljskim centrima.

Da ne bi ispalo da mlatimo praznu slamu, a znamo da smo u pravu, tko koga štiti, jer ta evidencija je pod kategorijom zaštićenosti, dok Registar branitelja nije bio. Nu, vezano za ovo, a da bi imali pravovaljane podatke obratili smo se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, te Ministarstvu hrvatskih branitelja: 

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
Adresa: A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb
Ministarstvo hrvatskih branitelja
Adresa: Trg Nevenke Topalušić 1, 10000 Zagreb

Predmet: Zahtjev za pristup informacijama temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama

Poštovani,

Sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), ljubazno molim dostavu sljedećih informacija:
Za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO):
Ključni propisi bili su Zakon o oprostu iz 1996. godine i sporazumi u sklopu mirovnog procesa, koji su otvorili vrata povratku nekadašnjih neprijateljskih vojnika u Hrvatsku, uključujući i pravo na određene socijalne beneficije.

Međutim, problem je nastao kada se počelo otkrivati da među korisnicima hrvatskog mirovinskog sustava ima i onih koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku i činili ratne zločine. U pitanju su osobe koje su kao dio tzv. „Republike Srpske Krajine“ (RSK) bile na strani pobunjenih Srba i jugoslavenskih snaga.
Koliki broj korisnika mirovinskog sustava trenutno prima mirovinu temeljem:
        sudjelovanja u paravojnim postrojbama bivše tzv. „Republike Srpske Krajine“ (RSK),
        priznatog statusa temeljem zakona o reintegraciji?

    Postoje li statistički podaci o korisnicima mirovina koji su bili pripadnici paravojnih ili vojnih formacija, uključujući one koji nisu hrvatski državljani?

    Na temelju kojih zakonskih akata i pod kojim uvjetima su bivši pripadnici neprijateljskih snaga stekli pravo na mirovinu?

Za Ministarstvo hrvatskih branitelja:

    Ima li Ministarstvo uvid u broj osoba koje primaju mirovinu, a koje su pripadale paravojnim postrojbama tijekom Domovinskog rata?

    Postoje li evidencije ili procjene o korisnicima mirovina koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ali nisu optuženi ili osuđeni za ratne zločine?

    Koje mjere Ministarstvo poduzima kako bi se osigurala transparentnost i provjera korisnika mirovinskog sustava u ovom kontekstu?

    Postoje li planovi za reviziju mirovinskih prava korisnika koji su tijekom Domovinskog rata pripadali postrojbama RSK?

Molim Vas da mi odgovorite u zakonskom roku, odnosno da me obavijestite ako su potrebne dodatne informacije ili dokumenti za obradu zahtjeva.

Unaprijed zahvaljujem na Vašem odgovoru i dostavi traženih podataka.

Do današnjeg dana, nažalost, nismo zaprimili odgovor niti povratnu informaciju o statusu obrade našeg zahtjeva, čime je prošao zakonski rok za odgovor.

Ovim putem ponovno apeliramo na Vaše institucije da u što kraćem roku dostave tražene podatke ili nas obavijeste o razlozima eventualnog kašnjenja, kao i o tome jesu li potrebne dodatne informacije ili dokumentacija kako bi se zahtjev obradio.

S obzirom na važnost i osjetljivost ovog pitanja, kao i interes javnosti, smatramo da je transparentno postupanje od ključne važnosti za očuvanje povjerenja građana u rad državnih institucija.

Molimo da nam u zakonskom roku dostavite odgovor ili kontaktirate kako bismo dodatno razjasnili zahtjev.