Katastrofa bez presedana: Kako bi izgledao nuklearni napad na velike gradove?

Nakon Drugog svjetskog rata, Hladni rat donio je utrku u nuklearnom naoružanju između SAD-a i Sovjetskog Saveza, što je stvorilo realnu prijetnju potpunog uništenja čovječanstva. Iako su sklopljeni brojni ugovori o ograničenju naoružanja, arsenali SAD-a i Rusije i dalje broje tisuće nuklearnih bojevih glava, čija je snaga dovoljna za uzajamno uništenje.

Od početka rata u Ukrajini sve češće se spominje mogućnost nuklearnog napada na Zapad ili njegove saveznike. Iako postoje sustavi za rano upozoravanje, prijetnja izoliranim napadima na velike gradove ostaje ozbiljan rizik.

Britanski Daily Mail, uz pomoć povjesničara nuklearne tehnologije Alexa Wellersteina, analizirao je potencijalne posljedice eksplozije ruskog projektila Topol-M SS-27 ICBM. Ovaj projektil, s kapacitetom od 800 kilotona, ima snagu čak 50 puta veću od bombe bačene na Hirošimu. Model istražuje učinke detonacije nekoliko stotina metara iznad tla u velikim europskim i američkim metropolama, no procjene ne uključuju dugoročne posljedice radijacije, poremećaja u opskrbi hranom i medicinskom pomoći.

Uništeno središte Londona

Prema Wellersteinovim projekcijama, eksplozija bi potpuno uništila središte Londona, uključujući Parlament i Buckinghamsku palaču. Val topline i eksplozije u sekundi bi usmrtio gotovo milijun ljudi, dok bi 2,2 milijuna pretrpjelo teške ozljede. Požari i trovanja ugljičnim monoksidom dodatno bi povećali broj žrtava.

Razorni učinci na Pariz i Amsterdam

Posljedice eksplozije u Parizu bile bi još teže, s procjenom od 1,5 milijuna mrtvih i 2,7 milijuna ozlijeđenih. Eiffelov toranj i druga kulturna baština bili bi uništeni. U Amsterdamu bi broj poginulih bio manji zbog manjih populacijskih razmjera, ali bi eksplozija gotovo potpuno izbrisala grad s karte, uz 370 tisuća mrtvih i 530 tisuća ozlijeđenih.

Povijesni gubici u Rimu i Berlinu

Eksplozija u Rimu prouzročila bi smrt 770 tisuća ljudi i više od milijun ozljeda, dok bi povijesni spomenici poput Koloseuma i Panteona bili uništeni. Vatikan bi također pretrpio ogromne gubitke. Središte Berlina postalo bi ruševina s 640 tisuća mrtvih i 1,2 milijuna ozlijeđenih, dok bi val eksplozije oštetio i predgrađa poput Potsdama.

Katastrofa u New Yorku

New York bi pretrpio katastrofalne gubitke – 1,5 milijuna poginulih i tri milijuna ozlijeđenih. Eksplozija bi uništila Manhattan i zahvatila predgrađa poput Bronxa. Preživjeli bi se suočili s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, uključujući slab imunološki sustav i unutarnje krvarenje uzrokovano radijacijom.

Izvor: Dnevno.hr