Prof. dr. sc. Dražen Lalić, sociolog i politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji između ostaloga na poslijediplomskom specijalističkom studiju predaje predmet “Političko komuniciranje: izborne kampanje”, gostovao je zajedno s Krešimirom Macanom na RTL-u gdje su oni kao nezavisni analitičari komentirali sučeljavanje Tomislava Tomaševića i Miroslava Škore.

Lalić, koji je svojedobno bio predavač na SDP-ovoj političkoj akademiji, u svojoj analizi ocjenjuje kako Miroslav Škoro nema šanse za drugi mandat, a u jednom trenutku se referira na kandidata ekstremno lijeve stranke Možemo s riječima “naš Tomašević”.

“Recimo, ja moram reći, ne vidim boljeg čovjeka u Zagrebu od Pavla Kalinića da vodi ova krizna stanja i to. Tko više o tome zna od Pavla? Ja bi, da sam na njegovom mjestu, našeg Tomaševića, ali neće on to napraviti nažalost, on suviše usko gleda. On i njegovi suradnici usko gledaju, ali zašto ne netko, ne kažem Pavle, ali netko poput Pavla da ostane na dužnosti?”, ustvrdio je Lalić.

Lalić radio za Sorosa pa pisao za Večernji kako Soros nije protivnik hrvatske samostalnosti

Dražen Lalić je inače bio član Upravnog odbora Instituta otvorenog društva Hrvatska 2004.godine. Zanimljivo, isti je Lalić 2018. godine za Večernji list napisao nekritički tekst u kojem tobože objašnjava zašto se Soros našao na udaru desnice.

“Neki naši politički akteri su dali, a pojedini i još uvijek daju znatne priloge antisorosevskoj histeriji. Sredinom i u drugoj polovini 90-ih, kad je aktivnost Instituta Otvoreno društvo u Hrvatskoj bila najintenzivnija, najžešće kritike Sorosu i toj zakladi upućivao je predsjednik Republike”, piše Lalić te dodaje kako Tuđmanov govor o “crvenim, zelenim i žutim vragovima” održan po povratku s prvoga liječenja iz SAD-a u Zračnoj luci Pleso 23. studenoga 1996. sadrži neistine.

Lalić ide toliko daleko da eksplicitno tvrdi kako “Soros zasigurno nije protivnik hrvatske slobode i samostalnosti”, no tri godine nakon toga Lalićevih tvrdnji, portal Narod.hr otkriva da je Sorosevo Otvoreno društvo u Hrvatskoj 2000. u svojim strateškim planovima ustvrdilo kako je iluzija da je Hrvatska suverena nacionalna država ili da će to postati. Uz to, vrijedi podsjetiti da je Tomaševićevu udrugu Institut za političku ekologiju, snažno financijski i logistički podržalo upravo Otvoreno društvo, a da je u prostorijama iste te udruge dogovoren nastanak stranke Zagreb je naš.

Godine 2012. je pokušao postati članom Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, ali nije uspio. Prilikom kandidature za funkciju u tom tijelu izjavio je da “civilno društvo mora sadržavati svoju kontrolnu i konfliktnu dimenziju, i to ponajprije prema vlasti, inače se gubi njegov smisao nezavisnoga promotora općeg dobra”.

Sara Lalić – članica Centra za mirovne studije

Sara Lalić, inače kćer navodno nepristranog analitičara Dražena Lalića je aktivistica Centra za mirovne studije (CMS) u kojem je su ključnu ulogu godinama imali Sandra Benčić i Gordan Bosanac, danas važni članovi stranke Možemo.

Ona je 2014. bila voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, a 2018. je bila u Upravnom odboru CMS-a. Ta nevladina organizacija također je jedan od osnivača Documete Vesne Teršelič, a uz Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP Zorana Pusića), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documentu-Centar za suočavanje s prošlošću i udrugu Terra, suosnivali su i zakladu Solidarna.

Inače, Centar za mirovne studije (CMS) se našao u sukobu interesa jer je kao član Radne skupine uvrstio svojih 6 aktivnosti u Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2016. – 2021., a na to je 2017. upozorio tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier na sjednici Odbora za europske poslove.

Na ministrove optužbe za sukob interesa i netransparentnost, Sara Lalić tada je tvrdila kako je tih šest do sedam mjera stavljeno u tadašnji Akcijski plan nakon što je CMS, kao nositelj, 2015. dobio projekt financiran iz REC programa Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. Ipak, nikada nije do kraja objašnjeno kako je moguće da projektne aktivnosti, za koji je CMS dobio financijska sredstva, budu uvrštene u državni dokument o suzbijanju diskriminacije, odnosno kako je moguće da je CMS postao instrument države u suzbijanju diskriminacije?

Inače Domovinski pokret je do sada objavio popis 40 organizacija civilnog društva koje su prema njihovim tvrdnjama, između 2013. i 2020. godine uprihodile preko 500.000.000 kuna. Među njima se nalazi i Centar za mirovne studije s uprihođenih 42.624.246 kuna.