Europarlamentarci su usvojili u petak rezoluciju koja predviđa tužbu protiv Europske komisije, ako ona ne ispuni zahtjev Europskog parlamenta, zbog neprovođenja mehanizma o uvjetovanosti korištenja sredstava iz europskih fondova poštivanjem tzv. “vladavine prava”.

Iako je lani izgledalo kao da su Poljaci i Mađari uspjeli odbiti napade i isposlovati da u konačnom dogovoru ne bude i oštro izražene klauzule o povezivanju europskih fondova s tzv. “vladavinom prava“, zbog intenzivnih lobiranja Europskog parlamenta, tijela koje svojim djelovanjem zapravo glasno izražava sve one političko-ideološke agende koje bruxelleska birokracija potiho realizira i dalje vrše pritisak tražeći “kažnjavanje neposlušnih“, odnosno da se zbog čistih političkih i ideoloških razloga raznih lobija uskraćuje novac – koji državama članicama pripada.

Instrument o povezanosti korištenja europskih sredstava s poštivanjem tzv. “vladavine prava” na snazi je od 1. siječnja 2021., a europarlamentarci tvrde u rezoluciji da Komisija još nije poduzela konkretne mjere sukladno novim pravilima te da nije dostavila smjernice o provođenju Uredbe do 1. lipnja, što je rok koji je Europski parlament EP odredio 25. ožujka.

Europski je parlament stoga naložio svom predsjednik Davidu Sassoliju da u roku od dva tjedna “pozove Komisiju da ispuni svoje obveze iz spomenute uredbe”.

Parlament će pak “o međuvremenu odmah započeti s potrebnim pripremama za mogući sudski postupak protiv Komisije u okviru članka 265. UFEU-a (Ugovor o funkcioniranju Europske unije)”, navodi se u rezoluciji usvojenoj s 506 glasova. Protiv je bilo 150 zastupnika, a 28 ih je bilo suzdržano.

Spomenuti članak omogućava europskim institucijama da tuže jedna drugu pred Sudom Europske unije, ako smatraju da je došlo do kršenja Ugovora.

Na samitu europskih lidera krajem prethodne godine dogovoreno je donošenje “Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava”, kojoj su se dugo protivile Poljska i Mađarska. Međutim, tada je postignut kompromis da se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s “vladavinom prava” ne primjenjuje dok to ne odobri Sud EU-a.

Mađarska i Poljska, protiv kojih je pokrenut postupak zbog mogućeg kršenja tzv. “vladavine prava”, u ožujku su podnijele tužbu Europskom sudu pravde (ECJ) koji će odlučiti predstavlja li mehanizam o uvjetovanosti kršenje Ugovora o EU-u.

Komisija je, po dogovoru krajem godine, pristala da neće djelovati po uredbi dok se ne donesu smjernice o njenoj primjeni.

Europarlamentarci su pak rezolucijom izravno pozvali Komisiju da “brzo reagira na ozbiljna kršenja vladavine prava koja su u tijeku u nekim državama članicama, a koja uzrokuju ozbiljnu opasnost u pogledu pravedne, zakonite i nepristrane raspodjele sredstava EU-a”. Također navode da Komisija nije od stupanja Uredbe na snagu, “uputila niti jednu pisanu obavijest državama članicama zbog kršenja vladavine prava”, iako kako tvrde, postoje “mnogi razlozi za zabrinutost” u tom pogledu. Zastupnici ekstremne ljevice napali su Poljsku i Mađarsku tvrdeći da te države nastavljaju kršiti propise.

Nijemac Daniel Freund iz radikalno lijeve stranke Zelenih ustvrdio je pak da “Orbanova obitelj i prijatelji kradu naš novac” te da “EU podržava kampanju za ponovni izbor autokrata u Europskoj uniji”.

Komisija ne shvaća potez Europskog parlamenta

Povjerenik Komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn dan ranije je na plenarnoj sjednici izrazio čuđenje inicijativom Europskog parlamenta.

“Komisija je pripremila vrlo jasne smjernice kako bi donijela jasnoću u primjeni ove uredbe”, kazao je, dodavši da smjernice neće promijeniti uredbu.

Istaknuo je kako je potrebno dobro razraditi smjernice kako bi bilo jasno u kojim se slučajevima instrument može primijeniti.

“Drugog tjedna ćemo imati nacrt teksta internih smjernica koji će se dostaviti Europskom parlamentu”, kazao je.

Mehanizam je “pravna monstruoznost”

Zastupnici desnice u srijedu su oštro kritizirali prijedlog rezolucije. Ryszard Antoni Legutko, zastupnik vladajuće poljske stranke Pravo i pravda (PiS) istaknuo je da uistinu postoji problem s vladavinom prava u Europi, ali ne u državama članicama, već u europskim institucijama.

“Praksu kršenje Ugovora prihvaćaju europske institucije i političke snage koje ih kontroliraju”, poručio je, dodavši da je mehanizam o uvjetovanosti “pravna

monstruoznost”.

Legutko upozorava da mehanizam o uvjetovanosti krši članak 5. Ugovora o Europskoj uniji, odnosno načelo supsidijarnosti.

Francuski zastupnik Gilles Lebreton iz kluba Identitet i demokracija (ID), član stranke Nacionalno okupljanje s Marine Le Pen na čelu, istaknuo je da prijedlog “stigmatizira na karikaturalan način dvije države” – Poljsku i Mađarsku.

“Europska unija neće preživjeti ako nastavi kršiti nacionalni suverenitet, kulturne i ustavne tradicije svojih država članica”, poručio je Lebreton.

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić koji je poručio da je Europska unija zajednica “suverenih država” te da se pod krinkom vladavine prava provlači ideologija.

“Mi ovdje pod vladavinom prava guramo ideologiju. Moramo ograničiti vladavinu prava na korupciju”, kazao je.

“Ne smijemo uključiti ideologiju i nametati jednim državama poglede drugih”, dodao je.