Liječnici ludi nakon ideje Ministarstva zdravstva: ‘Pa ne uzrokujemo mi liste čekanja’

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) smatra da novi prijedlog pravilnika koji regulira dvojni rad liječnika, a koji najavljuje Ministarstvo zdravstva, neće skratiti liste čekanja ni poboljšati funkcioniranje zdravstvenog sustava, nego će dodatno otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima.

Pojedini elementi najavljenih izmjena upitne su zakonitosti, tvrdi HUBOL: “Uvjetovanje dopusnice potpisivanjem suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno je protuzakonito. Uvjetovanje izdavanja dopusnice za dvojni rad u privatnom sektoru time da liječnik mora potpisati suglasnost za tjedni rad u trajanju duljem od zakonski dozvoljenih 48 sati u koliziji je sa Zakonom o radu, ali i s pravnom stečevinom Europske unije.”

“Prema važećoj Direktivi 2003/88/EZ o organizaciji radnog vremena, rad duži od 48 sati tjedno moguć je isključivo ako radnik na to izričito i dobrovoljno pristane, bez ikakvog izravnog ili neizravnog pritiska. U članku 22. Direktiva izričito navodi da radnik ne smije trpjeti nikakve posljedice ako ne pristane na rad dulji od 48 sati tjedno.

Liječnici, ilustracija (Foto: Freepik)

Narušavanje prava radnika

Uvjetovanje dopusnice davanjem ove suglasnosti pretvara načelno dobrovoljni pristanak u prisilu i narušava temeljno pravo radnika na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, kao i pravo na slobodan izbor radnih uvjeta”, napominju iz HUBOL-a.

“Novi pravilnik predviđa i uvođenje koncepta ‘prosječnog izvršenja’ kao kriterija za odobravanje dopusnice. No, kako u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne postoje jasno definirani i obvezujući vremensko-kadrovski normativi, takav je pojam u praksi neprovediv i podložan arbitrarnim tumačenjima. Jedino objektivno i zakonito mjerenje opterećenja liječnika može proizaći iz službeno utvrđenih i obveznih normativa, a ne iz paušalnih ocjena”, naglasila je predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.

Napominju da uzimanje broja faktura, tj. broja odrađenih postupaka kao mjerila za prosječno izvršenje liječnika ne može biti odgovarajuća mjera jer broj odrađenih postupaka ovisi o organizaciji i rasporedu rada: “Ništa od toga nije u nadležnosti samog liječnika već poslodavca.”

Tvrde i da najavljeni kriteriji uvode i elemente koji izravno kažnjavaju izvrsnost: “Negativni bodovi predviđeni su za liječnike s akademskim zvanjima i znanstvenim titulama, kao i za voditelje odjela, klinika i zavoda – koji su najčešće najiskusniji i najkompetentniji stručnjaci u sustavu. Apsurdno je što se tim liječnicima umanjuje mogućnost dodatnog rada zbog obavljanja rukovodećih funkcija koje nerijetko nose simboličnu ili nikakvu financijsku naknadu, a za koje još uvijek nisu uređeni koeficijenti složenosti poslova.”

Pokušaj da se izdavanje dopusnice uvjetuje duljinom liste čekanja u potpunosti promašuje stvarne uzroke problema, upozoravaju iz HUBOL-a.

Ne upravljaju liječnici listama čekanja

“Liječnici ne upravljaju listama čekanja – za organizaciju rada i dostupnost termina odgovorni su ravnatelji i Ministarstvo zdravstva. U bolničkom sustavu bez jasno propisanih normativa (VKN) nema objektivnog načina za mjerenje učinka pojedinog liječnika. Time se odgovornost za organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi prebacuje s ravnatelja na liječnike.”

“Kada nedostaje medicinskih sestara, dvorana ili dijagnostičkih termina, kad imate od HZZO-a ugovorenu samo jednu specijalističku ambulantu, a prijavljenih pacijenata ima za dvije ili tri, ni najmotiviraniji liječnik ne može smanjiti liste čekanja. Zamislite zračnu luku s 200 letova dnevno, a imate zaposlenih samo 30 kontrolora leta. Dio letova morat će svakodnevno biti odgođen za neki drugi dan, a ogroman pritiska putnika stvorit će ‘liste čekanja za let’. Tako je i u zdravstvu – potrebe pacijenata su mnogobrojne i velike, a liječnika koji bi ih trebali liječiti je premalo”, istaknula je Šmit.

“Sam liječnik ne planira svoj mjesečni raspored, niti na bilo koji način može utjecati na liste čekanja koje su i same odraz nereda i konfuzije – zbirne liste za kontrolne i prve preglede, paralelni isti pregledi u vise različitih ustanova i slično. Pokušaj kažnjavanja liječnika zbog dugih lista čekanja stoga ne predstavlja reformu, nego prebacivanje odgovornosti s ravnatelja na liječnike”, zaključila je čelnica HUBOL-a.

Naglasila je i da je posebno štetno što takav pravilnik dolazi u vremenima kada sustavu kronično nedostaje liječnika: “Ovim izmjenama mladi specijalisti ostali bi bez mogućnosti da dodatnim radom poprave svoju egzistenciju i profesionalno napreduju. Oduzimanje prava na dvojni rad najmlađoj skupini liječnika predstavlja oblik institucionalne diskriminacije.”

Iz HUBOL-a tvrde da privatni rad liječnika ima pozitivan utjecaj na javni sustav jer smanjuje pritisak na bolničke liste čekanja: “Mnogi pacijenti koji se nalaze na bolničkoj listi odlučuju se za pregled ili pretragu u privatnom sektoru. Ograničavanjem dvojnog rada stvara se kontraefekt – dulje liste čekanja i manja dostupnost dijagnostike i terapije. Paradoksalno, pravilnik koji navodno želi skratiti liste čekanja će ih produljiti.”

HUBOL ima svoje ideje

Stoga HUBOL predlaže, kako tvrde, stvarna sustavna rješenja za liste čekanja: “Uvođenje nacionalnih lista čekanja za sve postupke kod kojih je čekanje dulje od 60 dana, uvođenje jasnih i obvezujućih Vremensko-kadrovskih normativa (VKN) te kontrolu provođenja postojećeg Pravilnika iz 2016. godine koji sadrži sve alate potrebne za regulaciju dvojnog rada. Transparentnost se postiže primjenom postojećih propisa, ne novim restrikcijama.”

Tvrde da ne bježe od odgovornosti i ne zaziru od nadzora, ali zahtijevaju da se nadzor provodi zakonito, stručno i objektivno – uz jasno definirane kriterije i uvažavanje stvarnog doprinosa pojedinog liječnika zdravstvenom sustavu.

“Pozivamo Ministarstvo zdravstva da konstruktivno uključi struku u definiranje rješenja za dvojni rad, kroz širu raspravu sa stručnom javnošću. Zakonski obvezujuće e-savjetovanje redovito završava neusvajanjem većine prijedloga i komentara te ne ispunjava svoju funkciju. Umjesto površnih i populističkih mjera koje će nanijeti štetu i liječnicima i pacijentima, potrebno je početi donositi odluke utemeljene na struci i zakonima”, poručili su iz HUBOL-a.