LJUDI UMRU ČEKAJUĆI Sin preminule: "Majka je dobila rješenje, ali od inkluzivnog dodatka ni centa. Trebali su joj isplatiti 4.500 eura"
Prošloga tjedna na Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da se razmatra mogućnost isplate zaostataka inkluzivnog dodatka i nakon smrti osoba koje su imale pravo na tu novčanu naknadu.
"Kada se budu evaluirali učinci Zakona o inkluzivnom dodatku, ozbiljno se razmišlja da svi koji su dobili rješenje i pravo na taj dodatak, da se on isplati, pa čak i nakon smrti", rekao je ministar Marin Piletić.
Prethodno ga je zastupnica SDP-a Marija Lugarić prozvala zbog toga što je 15-ak tisuća teško oboljelih ljudi u Hrvatskoj umrlo čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku i jer je trenutno stotinjak tisuća neriješenih zahtjeva za tim dodatkom. A neisplaćeni inkluzivni dodaci nisu nasljedni, što znači da nakon smrti korisnika ne mogu biti isplaćeni njihovim srodnicima i članovima obitelji.
"Ovdje se ne radi o nasljeđivanju, nego o novcu koji bi bio isplaćen da država nije zakazala", poručila je SDP-ovka Lugarić ministru Piletiću na saborskom 'aktualcu'.
Nasljednici nemaju pravo na neisplaćene dodatke
Od 1. siječnja 2024. godine, kada je na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku, to je postala jedinstvena novčana naknada koja objedinjuje četiri dotadašnje: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu (na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta) te novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Korisnika inkluzivnog dodatka sve je više i sve su stariji - skoro polovina ih je starija od 65 godina. Mnogi umru prije nego dočekaju isplatu, a njihovi nasljednici nemaju pravo na višemjesečne zaostatke.
"Majka je trebala dobiti 4.500 eura"
"Majka je umrla, a ja nemam pravo na njen inkluzivni dodatak koji je trebala dobiti, a nije. Umrla je prije nego što joj je bio isplaćen. Imala je pravo na taj dodatak od listopada 2024. i za devet mjeseci, prije nego što je umrla, trebala je dobiti oko 500 eura mjesečno, ukupno 4.500 eura", rekao nam je Beširović.
"Njezin inkluzivni dodatak nikada nije zaživio. Dobila je samo rješenje, a od samog dodatka niti centa. Imala je mirovinu naslijeđenu od pokojnog muža, moga oca. Smještaj u privatnom domu - jer u državnom, naravno, nije bilo mjesta - koštao je 1.050 eura mjesečno. Njezina mirovina bila je 520 eura i taman bi s tim inkluzivnim dodatkom podmirila razliku koju smo namirivali mi nasljednici. A sad nemamo pravo dobiti zaostatke koji joj nisu isplaćeni", kazuje naš sugovornik.
"Samo gledaju kako da uštede novac"
"Sabor pompozno odluči da će se inkluzivni dodatak isplaćivati retroaktivno i da ćete dobiti sav novac kad dođete na red. A onda Ministarstvo donese podzakonske akte kojima to spriječi i kaže da korisnicima koji umru nisu dužni ništa isplatiti. Ministar Piletić je najavio da će biti isplaćen inkluzivni dodatak za one koji su dobili rješenje, a nije im krenula isplata. To znači da za one koji nisu dobili rješenje, a u međuvremenu su umrli, nema isplate iako bi i njihova rješenja bila pozitivna. Samo gledaju kako da uštede novac. Ukupno je to jedna bezobrazno velika cifra. Od svih ministarstava Piletićevo ima najveće uštede. Zato ga Plenković i drži", tvrdi Beširović.
Pravo na inkluzivni dodatak trenutno ostvaruje više od 190 tisuća korisnika za što je u državnom proračunu osigurano nešto manje od milijardu eura.
Osnovica inkluzivnog dodatka iznosi 120 eura, a za osobe s invaliditetom, poput pokojne majke našeg sugovornika, razvrstava se u pet razina prema vrsti i težini invaliditeta: 600 posto od osnovice za prvu razinu potpore (720 eura), 400 posto za drugu razinu potpore (480 eura), 360 posto za treću (432 eura), 135 posto za četvrtu (162 eura) te 115 posto osnovice za petu razinu potpore (138 eura).
