Bez Splitskog sporazuma ne bi bilo Oluje: Diplomacija, vojska i odlučnost kao temelji pobjede

Najveća vojno-oslobodilačka operacija u modernoj hrvatskoj povijesti – Oluja – ne bi bila moguća bez savršene koordinacije svih rodova Oružanih snaga Republike Hrvatske i policijskih postrojbi. No, kako ističe bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, ključnu ulogu u pripremi operacije imala je i hrvatska diplomacija, osobito kroz Splitski sporazum, potpisan 22. srpnja 1995. između predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika BiH Alije Izetbegovića.

Prethodilo mu je važno događanje – posjet turskog predsjednika Süleymana Demirela Tuđmanu na Brijunima 16. i 17. srpnja 1995., neposredno nakon zločina u Srebrenici. Granić navodi kako je Demirel, potresen i sa suzama u očima, zamolio Tuđmana da Hrvatska pomogne Bošnjacima: „Rekao je da su na koljenima. To je bilo nakon zločina u Srebrenici. Predsjednik Tuđman je obećao pomoći. Organizirali smo sastanak u Splitu 22. srpnja. Ja sam imao zadaću pripremiti diplomatski dio, a ministar Gojko Šušak vojni. Ministar Šušak je kratko rekao predsjedniku Tuđmanu da smo spremni odmah.”

Ključni trenutak bio je pismo koje je predsjednik Izetbegović uputio predsjedniku Tuđmanu, službeno tražeći pomoć Hrvatske vojske. „To je međunarodno pravno vrlo važno. Na temelju tog sporazuma koji su potpisali predsjednik Tuđman i predsjednik Izetbegović, Hrvatska vojska je mogla djelovati. To je ubrzalo i donošenje konačne odluke kada će početi Oluja, jer se je vidjelo da praktički pregovori s lokalnim Srbima nemaju nikakvog smisla”, ističe Granić.

Ruska pomoć usprkos embargu

Zapadni saveznici u to vrijeme odbijali su Hrvatskoj prodati oružje zbog važećeg embarga. No, Rusija pod vodstvom Borisa Jeljcina isporučila je oružje koje je bilo od presudne važnosti.

„Jeljcinova Rusija i Putinova Rusija nisu iste Rusije. Jeljcinova Rusija je željela surađivati sa Zapadom, pa čak i sa NATO-om. Mi smo imali jako dobre odnose, bez obzira na tradicionalno dobre odnose između Rusije i Srbije”, napominje Granić.

Oluja – čista vojna operacija

Govoreći o samoj operaciji Oluja, Granić naglašava da je riječ o jednoj od najčišćih vojnih operacija u modernoj povijesti.

„Nema rata u kojem nema žrtava, ali naš je cilj bio da bude kratko, čisto i da ima što manje stradanja civila. I tako je i bilo. Odluku o evakuaciji i odlasku lokalnih Srba, bez obzira što je predsjednik Tuđman pozvao lokalne Srbe da ostanu, u 5 sati ujutro na dan Oluje, donio je Beograd”, rekao je.

Obrana generala u Haagu

Nakon operacije, hrvatski generali morali su pred Haaškim sudom braniti njezinu legitimnost.

„Hrvatska je bila izložena velikom pritisku, posebno hrvatski generali. Tada u jednom trenutku nije bilo velike pomoći međunarodne zajednice, ali borili smo se i uspjeli. Moj brat Goran Granić, zamjenik premijera, bio je zadužen za suradnju s Haškim tribunalom. Osobno sam bio svjedok - 5 dana, 13 sjednica, 20 sati, 381 stranica transkripata - svjedočenje u korist Hrvatskih generala. Njihovi odvjetnici su odradili odličan posao, svatko je dao ono što je mogao”, prisjetio se Granić.

Današnja Hrvatska – sigurna i cijenjena

Govoreći o sadašnjem međunarodnom položaju Hrvatske, Granić ističe kako je diplomacija zemlje na visokoj razini.

„Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je jedan od najcjenjenijih i najuglednijih lidera unutar EU-a. Hrvatska je jedna od najsigurnijih i u Europi i u svijetu. Mi smo svoji na svome i obilježavanja svih ovih obljetnica najbolje govore da je u roku od manje od 35 godina stvorena ovakva država - stabilna, sigurna i jasno EU orijentirana.”

Reakcija na preporuku Srbije

Na kraju, komentirao je i preporuku srbijanskih vlasti svojim građanima da zbog „sigurnosnih razloga” ne putuju u Hrvatsku.

„TOni nikako da se suoče s prošlošću. Hrvatska je itekako ponosna na ove dane. Oni znače ljubav prema domovini Hrvatskoj i prema hrvatskom narodu”, zaključuje Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova.

CIJELI VIDEO POGLEDAJTE OVDJE