Medved: Kibernetička sigurnost postala je temelj nacionalne sigurnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ocijenio je u ponedjeljak da je kibernetička sigurnost postala “temelj nacionalne sigurnosti”, istaknuvši kako se Hrvatska mora neprestano prilagođavati rastućem broju napada i prijetnji u digitalnom prostoru. Govoreći na petoj konferenciji o sigurnosti informacijskih sustava u Hrvatskoj, održanoj u zagrebačkom Hotelu Westin, Medved je naglasio da kibernetičke prijetnje više nisu samo tehničko pitanje, nego strateški izazov za državu, gospodarstvo i društvo u cjelini.

“Hrvatska se suočava s rastućim brojem kibernetičkih prijetnji koje pogađaju kritičnu infrastrukturu, javnu upravu, energetiku, zdravstvo i komunikacijske sustave. Naše institucije, gospodarstvo i društvo moraju biti jednako brzo, hrabro i učinkovito u odgovoru na ove prijetnje”, poručio je Medved, dodajući da digitalni prostor “zahtijeva jednaku razinu zaštite kao i fizički”.

U tom kontekstu podsjetio je na niz zakonskih rješenja koje je donijela Vlada, uključujući Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Zakon o kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji informacijsko-komunikacijskih tehnologija te Zakon o kritičnoj infrastrukturi. Ti dokumenti, istaknuo je, postavljaju okvir za dugoročno jačanje nacionalnih kapaciteta u kibernetičkoj domeni.

Medved je naglasio i važnost daljnjeg razvoja državnih sustava za sigurnu razmjenu povjerljivih informacija te unaprjeđenja nacionalnih platformi za nadzor kibernetičkih prijetnji i brzi odgovor na napade. “Bez suradnje i povjerenja među institucijama nema sigurnog digitalnog okruženja”, rekao je, uz poruku da Vlada nastavlja ulagati u jačanje digitalne otpornosti Hrvatske.

Konferenciju je organizirao Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS), a njegov ravnatelj Predrag Božinović upozorio je da se uloga Zavoda ubrzano širi, posebno zbog novih europskih regulacija. ZSIS je ove godine izradio dva ključna dokumenta usklađena s europskom NIS2 direktivom – Smjernice za samoprocjenu kibernetičke sigurnosti i Priručnik za sigurnosne certifikacije – koji propisuju metode, standarde i procese revizije sustava.

Predrag Božinović je naglasio da Zavod u kriznim situacijama osigurava sigurnu komunikacijsku infrastrukturu državnim institucijama, dok će prioriteti u nadolazećem razdoblju biti jačanje revizijskih kapaciteta, podizanje digitalne otpornosti te daljnje unapređenje međunarodne suradnje u području kibernetičke sigurnosti.

Dodatnu dimenziju raspravi dao je zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Delić, upozorivši na “dnevnu promjenjivost” prijetnji u digitalnom prostoru. “To je igra mačke i miša u kojoj moramo biti korak ispred napadača”, rekao je, ističući da novi europski i nacionalni okviri obuhvaćaju širok spektar institucija i poduzeća.

Unatoč izazovima, Delić je ocijenio da se u Hrvatskoj vidi “jasan pozitivan pomak od strategije do operativnih planova”, dodajući da rast stručne zajednice i povećanje razine znanja stvaraju čvrste temelje za daljnji razvoj nacionalnih kibernetičkih kapaciteta.