Milanović na branitelje slao policiju, a prosvjed Možemo prešutno podržao
Izbor Ivana Turudića za nasljednika Zlate Hrvoj-Šipek na poziciji glavnog državnog odvjetnika obilježila je medijsko-politička hajka. Predsjednik RH Zoran Milanović bio je predvodnik političke antiturudićevske fronte, a kako bi spriječio njegov izbor organizirao je konferenciju za novinare u kojem je Turudića napao zbog navodnih sastajanja sa Zdravkom Mamićem. Isti taj Milanović prešutno je podržao prosvjed Možemo protiv imenovanja Turudića, dok je ranije na branitelje slao policiju. Krenimo redom…
Od političkih aktera Milanoviću se u kritici izbora Turudića najžustrije pridružila stranka Možemo. Oni su, ne bi li politički kapitalizirali ovu situaciju i pred izbore podigli svoj rejting, organizirali cjelonoćni prosvjed na Trgu svetog Marka. Ista je to lokacija na kojoj su branitelji prosvjedovali 2015. ne bi li primorali tadašnjeg premijera Milanovića na sastanak. Milanović je tada, sa svim polugama moći u svojim rukama, na branitelje poslao hrvatsku policiju. Reakcija Milanovića, ovog puta s pozicije Predsjednika RH, na prosvjed Možemo i njihovih malobrojnih simpatizera bila je bitno drugačija, piše Narod.hr.
Prosvjed Možemo i malobrojnih simpatizera
Noć ususret planiranom saborskom izglasavanju Ivana Turudića, Možemo je najavio prosvjed na Trgu svetog Marka. Prije prosvjeda aktivno su putem društvenih mreža i njima sklonih medija pozivali simpatizere i građane da im se pridruže. Na prosvjedu se, suprotno najavama, okupila tek uža jezgra Možemo predvođena Tomislavom Tomaševićem, Sandrom Benčić i Ivanom Kekin. Nekoliko desetaka prosvjednika probdjelo je noć bez incidenata i policijske intervencije. Prosvjedni fijasko prelio se ujutro i u sabornicu u kojoj je Ivan Turudić glatko izabran.
Uloga Zorana Milanovića u organizaciji i poticanju na prosvjed nije u potpunosti rasvijetljena. Logično je zaključiti da ga je u najmanju ruku odobravao zbog istovjetnosti ciljeva prosvjednika s njegovim namjerama, a to je bila opstrukcija izbora Ivana Turudića.
Zanimljivo je primijetiti da ovog puta, za razliku od 2015. i braniteljskih prosvjeda na koje je poslao hrvatsku policiju, Milanović u ovom buntu Možemo nije vidio “državni udar” i prijetnju institucijama.
Braniteljski prosvjed
28. svibnja 2015. hrvatski branitelji, koji su tada prosvjedovali ispred Ministarstva branitelja, došli su na Trg sv. Marka dati potporu Imunološkom zavodu. Nakon što su radnici otišli, tridesetak branitelja podiglo je suncobrane i donijelo stolice, tražili su razgovor s premijerom Milanovićem. Premijer ih je međutim ignorirao i nakon sjednice otišao u Rovinj. Hrvatski se branitelji navečer nisu htjeli udaljiti s Trga sv. Marka, pa je oko 22 sata na Trgu zavladalo opsadno stanje, a branitelji invalidi svoju su sigurnost pronašli u crkvi sv. Marka.
Premijer Milanović i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poslali su policiju da rastjera prosvjednike. Policija je intervenirala te je svojim ulaskom u crkvu sv. Marka povrijedila načelo nepovredivosti crkvenog prostora, kao i pravo na neovisnost i samostalnost Katoličke Crkve te je narušila odnos između Republike Hrvatske i Katoličke crkve. Katolički svećenici nekoliko su puta stali između policije i branitelja štiteći svojim tijelima branitelje invalide.
Milanovićevo opravdanje za brutalnu upotrebu sile bila je njegova procjena da se radilo o državnom udaru na RH.
Uloga Milanovića 2015. i 2024.
Iako između braniteljskog prosvjeda 2015. i prosvjeda Možemosa 2024. postoje bitne razlike, signifikantna je Milanovićeva razlika u ocjeni tih prosvjeda.
Braniteljski prosvjed nazivao je “državnim udarom” te se iz pozicije centra izvršne vlasti, s premijerske funkcije nije libio nasilno obračunavati s prosvjednicima.
Nedavni prosvjed nekoliko desetaka simpatizera Možemo prošao je bez eksplicitne reakcije Zorana Milanovića, koji danas obnaša funkciju Predsjednika RH. U izjavama je pak hvalio sve ono (objavljivanje poruka, prosvjede, izjave oporbenih čelnika op.a.) što bi moglo dovesti do neizglasavanja Turudića.
Turudić je naposljetku izabran, a lijeva opozicija predvođena SDP-om i Možemo najavila je novi prosvjed 17. veljače u Zagrebu. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se povodom toga ponašati Milanović: hoće li ga prešutno podržati ili će se aktivno uključiti u mobilizaciju građana?
