Mrčela: Stvorilo se okruženje u kojem je normalno vrijeđati suce

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora održava danas razgovore sa svim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koji će Odboru predstaviti svoje programe.

Saborskom odboru svoje programe predstavljaju mr.sc. Radovan Dobronić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda i kandidat kojeg predlaže predsjednik Republike Zoran Milanović; Barbara Gundić, doc.dr.sc. Marin Mrčela, trenutačno v.d. predsjednika Vrhovnog suda; dr.sc. Lana Petö Kujundžić i dr.sc. Šime Savić. Oni su se javili na treći javni poziv Državnog sudbenog vijeća.

Saslušanja su počela u 13 sati, a prema rasporedu, prvi se predstavio Radovan Dobronić. Marin Mrčela upravo predstavlja program

Tijek događaja

18:30 O rokovima

Mrčela je dobio i pitanje mogu li se uvesti mjere, odnosno rokovi za određene radnje te bi li to doprinijelo efikasnijoj obradi predmeta.

“Od mjera, predloženo ih je nekoliko, a većina ih se odnosi na kontrolu. Predsjednici sudova imaju ovlasti da nalože da se predmet riješi u što kraćem roku. Što se tiče rokova, oni bi trebali biti instruktivni, naveo je to dodao kako je predložio uvođenje koncentracije rasprave, za što ne treba mijenjati zakon. Treba naći određenu ravnotežu. Ima predmeta za koje se treba napraviti organizacija da budu gotovi što prije”, kaže.

18:25 Kako popraviti dojam?

Na pitanje zastupnice Nove ljevice, Rade Borić, kako se može popraviti dojam o pravosuđu, kaže kako prvenstveno treba raditi na dugotrajnosti postupka. “Od 21. srpnja već je nešto po tom pitanju poduzeo”, rekao je.

18:18 O dostupnosti pravosuđa građanima

HDZ-ova Ljubica Lukačić upitala je Mrčelu što misli da bi bilo potrebno učiniti kako bi pravosuđe u RH bilo dostupnije svima te što bi on po tom pitanju mogao učiniti.

“To je problem s kojim se sud i dalje susreće, postoji i na Vrhovnom sudu, mi nemamo niti rampu, niti lift. Za lift su bila odobrena sredstva, no onda je bio potres. Zalažem se da pristup sudu budu dostupan svima bez obzira na njihovo zdravstveno stanje i mogućnosti kretanja. Što se tiče sustavne dostupnosti suda, mislim da postoji. Pitanje treba li svaka općina imati svoj sud je političko, teško se može riješiti, to ne spada u nadležnost suda”, veli.

17:55 O omogućavanju Vrhovnom sudu da ujednačava praksu u kaznenin sudovima

Dražen Bošnjaković postavio je pitanje hoće li se trebati mijenjati zakonsko rješenje vezano uz pravnu zaštitu i omogućavanje Vrhovnog suda da ujednačava praksu u kaznenim sudovima.

“Ja se ne slažem s prijedlogom Sesse da bi se to trebalo mijenjati. Mislim da je stvar jasna i mi samo trebamo ostaviti mogućnost da putem izvanrednih pravnih lijekova Vrhovni sud ujednačava sudsku praksu kao i dosada. Potrebna je još jedna izmjena, a to je da se odredi rok za podnošenje zahtjeva za donošenje zakonitosti kojeg donosi Državni odvjetnik, a tog roka trenutno nema, odgovorio je Mrčela.

17:30 Sudac Marin Mrčela počeo je s predstavljanjem programa

“Predsjednik Vrhovnog suda nije revolucionar niti radikal koji može sustav preokrenuti naglavačke jer za to nije ovlašten. No predsjednik može i mora sam predložiti i provoditi mjere za poboljšanje. U programu je 39 takvih mjera. Neke su nove, neke nisu, ali nisu bile korištene ili nisu bile korištene dovoljno. Neke mjere može poduzeti sam predsjednik suda, a neke može samo predložiti. Predstavljanje programa ima naslov ‘Problemi sudbene vlasti’. Mogao sam to nazvati izaovi, ali to ne bi odgovaralo drami koja je nastala. Iznosim 22 problema vezana za sudbenu vlast: 1. imamo dugostrajnost postupka. Možemo reći da je predmet opsežan i složen, međutim, bez obzira na to i o kojem je spisu riječ nema opravdanja da se po spisu ne radi 2,3 ili 6 godina ili da spis uđe u zastaru.

2. Nadzor sudaca, 3. Problem je ponašanje nekih sudaca na sudu i izvan suda, kada je utvrđena povreda sudačkog kodeksa to pokazuje da sustavni mehanizam postoji i da djeluje, ali treba ga dalje koristiti dosljedno i uvijek kada postoji sumnja u neetičnost i odluku objaviti transparentno. 4. Problem je odgovornost sudaca. DSV mora stegovne postupke rješavati unajkraćem mogućem roku i postupak ne smije trajati više od godinu dana. 5. Problem je korupcija u sudstvu. Sustav treba primijeniti uvijek kada postoji sumnja u korupciju. 6. Problem su nedovoljni ljudski i ekonomski potencijali. Nema dovoljno sudačkih pripravnika, nema dovoljno savjetnika i svi suci i savjetnici nemaju dovoljno zapisničara. Nemaju dovoljno sudnica u kojima se može voditi parnica s 5 ili više sudionika.

7. Problem je preširoka mjerodavnost sudova, objesna parničenja i situacije u kojima se nepotrebno stvaraju spisi koji ne bi trebali doći na sud. 8. Loš dojam o pravosuđu stvara kritizerstvo sudbene vlasti. 9. Loš dojam stvara i floskula o sudačkoj kliki, oligarhiji i sudačkom autizmu. Na Vrhovnom sudu ne misle svi jednako niti isto, druga je stvar što se to ne želi shvatiti. 10. Loš dojam stvara i floskula da sudstvo pripada jednoj političkoj opciji. Ponavljanje jedno te iste neistine neće je pretvoriti u istinu. Suci trebaju suditi neovisno o politici. 11. Loš dojam stvara ozračje tzv. ustavne krize.

12. Problem je kada se poredbeno pravno rješenje da suci Vrhovnog suda biraju predsjednika uspoređuje s onim da zastupnici u Saboru biraju zastupnike. To je nelogična usporedba. Mi nismo u postupku izbora sudca nego u izboru predsjednika Vrhovnog suda. 13. Problem koji utječe na loš dojam je i kada političar za sudbenu vlast kaže: ‘Neovisnost da, ali ne potpuno’. Nema potpune i nepotpune neovisnosti, drugi problem je to što to stvara dojam da politika upravlja sudstvom. 14. Problem je to što pojedinim sucima neovisnost i samostalnost služi da prikrivanje nerada, bilo da je riječ o tome da ne rade dovoljno i li da biraju predmete pa rade samo važne predmete, a ne sve koje bi trebali. Redoslijed i okvirna mjerila vrijede za sve.

15. Problem je to što suci nikad neće suditi kako neki političari, profesori, novinari ili javnost misle da trebaju. Suci će suditi po zakonu i Ustavu. Predsjednik suda ne može niti smije utjecati na odluke sudaca. 16. Problem je u tome što se negativnosti u sudbenoj vlati kritizerski koriste zbog želje za kontrolom sudbene vlasti, a ne zato što se zeli poštivati ustavno načelo prema kojem je sudbena vlast neovisna. 17. Problem je u tome i što su neki kritičari bili u poziciji popraviti stvari, ali nisu. 18. Ako je problem predsjednik Vrhovnog suda ili ako je predsjednik Vrhovnog suda rješenje onda je taj problem mogao biti rješen 2009. godine kada je broj građanskih spisa s 800 naglo počeo rasti te je 2017. dosegnuo broj od 18.000.

19. Problem je stvoreno ozračje u kojem je normalno podcjenjivati i vrijeđati suce. Mi nismo u nogometnoj utakmici gdje je normalno pljuvati i gurati suce. 20. Problem je podcjenjivanje čak i od onih na visokoj funkciji. 21. Za to se mora ostvariti pretpostavka, citiram: ‘Da tijela državne vlasti ok,upiraju racionalni pojedinci, kako je to rekla docentica Horvat-Vuković. Racionalni pojedinci će racionalno provoditi Ustav i zakon”.