Nadzorni odbor Ine, koji za to prima milijune, priznao da nema pojma kako ta kompanija funkcionira
Trebalo bi se raditi o ljudima koji zaista imaju znanje i volju da taj posao kvalitetno obavljaju, a ne da se te pozicije koriste kao nagrada za stranačke drugove
Javne i državne kompanije u Hrvatskoj očito imaju problema s upravljanjem ali i nadzorom poslovanja, što nam je pokazala i afera u Ini. Naftna kompanija u kojoj država ima blizu 50 posto vlasništva i postavlja dio članova Nadzornog odbora oštećena je za oko milijardu kuna, bez da je to itko direktno primijetio.
Doduše, Damir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine, koji je s te funkcije smijenjen krajem prošle godine, slao je mailove ministarstvu gospodarstva u kojima upozorava na nisku profitabilnost kompanije u odnosu na MOL, što sugerira da negdje novac curi, ali nitko nije identificirao sumnjive ugovore o prodaji plina radi kojih je jedan od direktora završio u pritvoru.
Od 300 do 500 tisuća kuna naknada
Ljudi koji sjede u Nadzornom odboru Ine plaćeni su oko 300 tisuća godišnje bruto, a predsjednik čak 500 tisuća kuna. Radi se o velikoj kompaniji, s velikim prometima, nadzor poslovanja odgovoran je posao i iznosi sami po sebi ne bi bili sporni, kada bi članovi Ininog nadzornog odbora taj posao zaista i obavljali.
No, kako smo sada vidjeli, iz plinske afere, tamo nema niti nadzora, a ni odgovornosti, a radi se vjerojatno o najskupljem Nadzornom odboru na svijetu.
Naime, u utorak su se hrvatski članovi NO-a sastali s premijerom Plenkovićem, a glavni zaključak sastanka, kako je javio HRT, bio je da su informacije koje imaju nedostatne, i da – pazite – nitko ne zna kako upravljački procesi u Ini funkcioniraju. Predsjednik Nadzornog odbora Damir Mikuljan zatražio je od Uprave izvještaj kako Ina funkcionira iznutra i tko donosi odluke.
Mikuljan se nakon pet godina upoznaje s poslovanjem
Sve to ne bi bilo čudno da je Mikuljan u utorak došao u Nadzorni odbor, pa se tek upoznaje s kompanijom čije poslovanje bi trebao kontrolirati. No, Mikuljan je na mjesto predsjednika imenovan krajem prošle godine, nakon što je s te pozicije smijenjen Vanđelić, a inače, član je Nadzornog odbora još od sredine 2017. godine.
Što znači da je za svoje usluge u posljednjih pet godina plaćen otprilike 1,5 milijuna kuna. Više nego izdašna naknada za nekoga tko se tek nakon pet godina sjetio da bi se mogao upoznati s funkcioniranjem kompanije koju nadzire.
Premijer Plenković jučer je na konferenciji za medije, nakon što je održana izvanredna sjednica Nadzornog odbora Ine rekao da je Vlada izrazito nezadovoljna što Uprava nije vidjela što se događa i da ovaj slučaj pokazuje da je model upravljanja kompanijom loš i da će tražiti odgovornost svih članova Uprave – hrvatskih i mađarskih.
Odgovorna je Uprava, ali i NO i Vlada koja ih je postavila
Uprava Ine nedvojbeno jest odgovorna za sve što se tamo događa, no ne može se umanjiti ni odgovornost onih koji nadziru kompaniju, pa i same Vlade, odnosno premijera Plenkovića, koji imenuju svoje ljude u to tijelo samo s jednim zadatkom – da kontroliraju poslovanje i spriječe ovakve afere. Stoga bi Plenković trebao razmisli koga i zašto šalje u Nadzorni odbor Ine.
Trebalo bi se raditi o ljudima koji zaista imaju znanje i volju da taj posao kvalitetno obavljaju, a ne da se te pozicije koriste kao nagrada za stranačke drugove. Naime, sadašnji predsjednik Nadzornog odbora Mikuljan, ujedno je i predsjednik časnog suda HDZ-a, pa nije teško pretpostaviti da mu je od svih kvalifikacija, upravo članska iskaznica vladajuće partije bila presudna za fotelju u Ini.
