Nakon što je Milanović pozvao izraelskog veleposlanika na razgovor, Iran poručio: „Podržavali smo Hrvatsku u ratu“

IRAN UZVRATIO IZRAELU PREKO ZAGREBA: Spomenuli Domovinski rat i poručili – Hrvatska je naš prijatelj već 30 godina

Diplomatski sukob između Izraela i Irana prelijeva se i na Hrvatsku. Nakon što je izraelski veleposlanik u Zagrebu Gary Koren pozvao hrvatske vlasti da prekinu diplomatske odnose s Iranom i zatvore iransko veleposlanstvo, stigao je oštar odgovor iz iranskog veleposlanstva u Zagrebu.

U svom reagiranju iranska strana podsjetila je i na Domovinski rat, tvrdeći da je Iran još od početka hrvatske neovisnosti podržavao Hrvatsku.

Iran: Hrvatsku smo podržavali i tijekom Domovinskog rata

Iz iranskog veleposlanstva poručuju kako su odnosi između Zagreba i Teherana stabilni i temeljeni na uzajamnom poštovanju još od ranih 1990-ih. 

„Između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi uzajamnog poštovanja koji postoje od ranih dana hrvatske neovisnosti i traju više od tri desetljeća. Iran je svojom podrškom tijekom i nakon Domovinskog rata pokazao da oduvijek želi neovisnost, sigurnost i napredak Hrvatske“, naveli su iz iranskog veleposlanstva.

Dodaju kako su diplomati dviju država tijekom godina radili na razvijanju bilateralnih odnosa te na jačanju suradnje između dvaju naroda.

Iranci pritom tvrde da su izjave izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj „neodgovorne i neprofesionalne“, naglašavajući da su naišle na reakcije hrvatskih vlasti i javnosti.

Iran i Domovinski rat – činjenice koje se rijetko spominju

1991.–1995. embargo na oružje: Ujedinjeni narodi uveli su embargo na oružje svim državama na području bivše Jugoslavije, što je posebno pogodilo Hrvatsku koja se branila od agresije.

Iran među državama koje su pomagale: Prema brojnim svjedočanstvima i analizama, Iran je bio među državama koje su posredno pomagale Hrvatskoj u opskrbi naoružanjem u najtežim godinama rata.

Tajni kanali opskrbe: Dio pomoći dolazio je kroz složene međunarodne kanale i posrednike, jer je Hrvatska tada bila pod međunarodnim embargom.

Borba za opstanak države: U ranim godinama Domovinskog rata Hrvatska je potporu tražila gdje god ju je mogla dobiti kako bi organizirala obranu od agresije JNA i srpskih paravojnih snaga.

Kasnije promjene odnosa: Nakon završetka rata odnosi Hrvatske i Irana svedeni su na standardne diplomatske okvire, bez posebnih političkih ili vojnih veza.

Izraelski veleposlanik traži prekid odnosa s Iranom

S druge strane, izraelski veleposlanik Gary Koren u intervjuu za Hinu pozvao je Hrvatsku i europske države na ozbiljne sigurnosne provjere iranskih diplomatskih predstavništava.

Prema njegovim tvrdnjama, u mnogim iranskim veleposlanstvima nalaze se pripadnici Revolucionarne garde, organizacije koju dio zapadnih država smatra terorističkom.

Koren tvrdi da iranski režim koristi diplomatska predstavništva za obavještajne operacije, postoje tzv. „spavačke ćelije“ na Zapadu, a u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini, postoje krugovi koji podržavaju iranski režim.

Zbog toga je izravno pozvao Hrvatsku da prekine diplomatske odnose s Iranom, zatvori hrvatsko veleposlanstvo u Teheranu te zatraži zatvaranje iranskog veleposlanstva u Zagrebu.

Milanovićev ured: Tvrdnje nisu potkrijepljene

Na Koreneve izjave reagirao je i Ured predsjednika Republike, a savjetnik za vanjsku politiku Neven Pelicarić upozorio je izraelskog veleposlanika da su takve javne poruke neprihvatljive.

U priopćenju se navodi kako Hrvatska ostaje sigurna država, tvrdnje izraelskog veleposlanika nisu potkrijepljene dokazima, te da takve izjave nepotrebno uznemiruju javnost i štete ugledu Hrvatske.

Posebno je naglašeno kako je u hrvatskom interesu zadržati status stabilne i sigurne zemlje, jer o tome ovisi i gospodarstvo – ponajprije turizam.

Hrvatska između geopolitičkih sukoba

Ovaj diplomatski spor otvara i šire pitanje – zašto se Hrvatsku pokušava uvući u sukob velikih sila. S jedne strane Izrael traži prekid odnosa s Iranom, dok Iran podsjeća na odnose iz vremena Domovinskog rata i dugogodišnje diplomatske veze.

U takvoj situaciji Hrvatska se nalazi između dviju snažnih međunarodnih politika, a ključna dilema ostaje: hoće li voditi vlastitu vanjsku politiku ili dopustiti da je drugi uvlače u svoje sukobe.

Jer kad se veliki sukobljavaju, male države često postaju – kolateralna politička šteta.