Nalazimo se na rubu ekološke katastrofe: Odbačene maske i rukavice već nas polako ubijaju

POSLJEDICE PANDEMIJE Kako bi se maska razgradila u prirodi, treba joj više stotina godina, a već sada su rukavice od lateksa i ostala zaštitna oprema koju odbacujemo počele utjecati na živi svijet oko nas

Svjetski mediji pišu kako je prošle godine više od milijardu i pol kirurških maski završilo u oceanima i na taj način mora zagadilo s dodatnih 6200 tona plastike, kako navode članovi skupine za zaštitu okoliša OceansAsia.

Životinje diljem svijeta ugibaju zarobljene u maskicama i rukavicama pa su aktivisti za zaštitu prirode sve glasnije počeli upozoravati na novu ekološku katastrofu koja prijeti čovječanstvu.

Pandemija COVID-19 izazvala je globalnu uzbunu, a jednaku pozornost zaslužuju globalno onečišćenje plastikom i klimatska kriza. Svakim danom smo svjedoci odbačenih jednokratnih maski na ulicama i u prirodi te postoji opasnost da taj problem postane još veći. U svijetu pa tako i u Hrvatskoj troši se velika količina jednokratnih maski i rukavica, što dovodi do golemih količina otpada i onečišćenja okoliša - upozorava Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspolaže informacijom o količinama kupljenih ili korištenih maski i rukavica u Republici Hrvatskoj. Pandemija je dovela do naglog porasta globalne potražnje za osobnom zaštitnom opremom (PPE), poput maski, rukavica, odijela, sredstava za dezinfekciju ruku u bocama itd. Tijekom ranih napora da se zaustavi širenje virusa, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)  je procijenila da je na globalnoj razini svakog mjeseca bilo potrebno 89 milijuna medicinskih maski, 76 milijuna rukavica i 1,6 milijuna kompleta zaštitnih naočala - poručuju iz Službe za odnose s javnošću i protokol MINGORP-a. Maske, rukavice i ostala oprema samo su dio plastičnog otpada koji završava u okolišu. Naime, globalna godišnja proizvodnja plastike iznosi gotovo 400 milijuna tona što je više od 50 kilograma po stanovniku Zemlje.

Plastika se u okolišu pojavljuje u vidljivom i nevidljivom obliku i ostaje vječno. Nevidljivi oblik su čestice veličine na mikrometarskoj skali koje nazivamo mikroplastikom. Manji dio mikroplastike su sintetski plastični materijali koji se ciljano proizvode u industriji polimera za primjenu u različitim proizvodima, primjerice tekstilu. Međutim, danas smo zabrinuti zbog daleko većeg udjela tzv. nenamjerne mikroplastike koja nastaje razgradnjom većih plastičnih komada i ambalaže u okolišu, ali i u živim organizmima - pojašnjava dr.sc. Ivana Vinković Vrček, znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te voditeljica znanstvene grupe NanoBioFaces.

Ističe da se vidljiva plastika pod utjecajem vode, ultraljubičastih zraka te kemijskih i bioloških procesa raspada na mikročestice koje se razgrađuju na još sitnije elemente, tzv. nanoplastiku. Dok je vidljivu plastiku moguće ukloniti iz okoliša, nanoplastika prerasta u javnozdravstveni i ekološki problem upravo zato što je riječ o nevidljivim česticama. One se pak gomilaju u okolišu i drugim živim bićima koja završavaju u prehrambenom lancu te ih konzumiramo unoseći nanoplastiku u sebe.

Prema dostupnim znanstvenim podacima smatra se da je pitka voda najveći izvor mikroplastičnih čestica kojima su ljudi svakodnevno izloženi, posebno ona iz plastičnih boca. Najčešće se radi o polietilen-tereftalatnim i polipropilenskim polimerima, a znanstvena je procjena da svaki čovjek tjedno unese u svoj organizam pet grama mikroplastike ukoliko pije flaširanu vodu. Nadalje, plastifikacija mora i oceana već je dugo jasno iskomunicirani javni problem. Izmjereno je da u područjima Tihog oceana pluta šest puta više sintetskih polimera nego planktona, a procijenjeno je da je masa ukupne mikroplastike u moru danas tek 3 puta manja od mase riba u svjetskim morima. Znanstvenici također procjenjuju da će 2050. godine ukupna masa plastike u morima biti oko 850 milijuna tona, što je više nego masa svih ribljih jata! Naravno, sva ta mikro/nanoplastika završi u hranidbenom lancu, te na svom stolu imamo ribu i rakove obogaćene plastičnim mikro i nanočesticama - upozorava dr. Vinković Vrček.

Nastavlja kako značajna količina otpadne mikro i nanoplastike nije potopljena u morima i rijekama, već je zakopana u zemlji te se procjenjuje da je masa plastike koja se svake godine taloži na zemlji dva do tri puta veća od količine u morima i oceanima, a potječe iz otpadnih voda, mulja, umjetnih gnojiva, razgradnjom plastične ambalaže, mreža, zaštitnih pokrova, plastenika.

Istraživanja su pokazala da nanoplastika smanjuje težinu i visinu biljaka i sadržaj klorofila u listovima, te usporava rast korijena, a utječe na krtost i gustoću tla, na ekosustav mikroorganizama, sposobnost tla da zadržava vodu i druga kemijska i fizička svojstva zemlje o kojima ovisi rast biljaka. Osim toga, mikro i nanoplastika može migrirati iz ambalaže u hranu, a u materijalima za čuvanje i transport hrane nalazi se više od 4000 različitih kemikalija zbog čega su ljudi kronično izloženi kemijskom koktelu iz ambalaže. Najčešće se radi o plastičnim materijalima ili drugim sintetskim materijalima koji ispuštaju kemikalije koje nisu inertne. Na crnoj listi otrova iz ambalaže nisu sve kemikalije koje mogu biti prisutne u ambalaži nego samo njih 20-tak kao što su kancerogeni formaldehid iz PET ambalaže, alkilfenoli, bisfenol A iz polikarbonatne plastike, tributilkositar, triklosan, različiti ftalati, nanometali. Koncentracije kemikalija koje migriraju iz ambalaže u hranu vrlo su niske, ali su stalno prisutne. Biološki učinak svakodnevne konzumacije razgradnih produkata ambalaže nije poznat, ali postoje sumnje i preliminarni podaci da je udio kroničnih bolesti povećan zbog hrane zagađene ambalažom - ističe dr. Vinković Vrček.

Svjesni tog problema na globalnoj razini političari odlučuju o poduzimanju raznih odredaba kako bi se smanjilo korištenje plastike. Europska unija je tako 2018. godine predstavila i sveobuhvatnu strategiju o plastici u kružnom gospodarstvu, prvu te vrste u svijetu.

U njoj se opisuje način na koji EU planira pristupiti rješavanju izazova povezanih s plastikom, osobito jer se u sljedećih 20 godina očekuje udvostručenje potrošnje plastike. 2019. godine je donesena i Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu. U nedavno objavljenom Izvješću Europske agencije za okoliš opisuju se tri scenarija budućeg djelovanja koji uključuju pametniju uporabu plastike, viši stupanj kružnosti i uporabu obnovljivih sirovina, kojima se planira potaknuti održivi i kružni sustav gospodarenja plastikom - objasnila je Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nastavlja kako je pandemija donijela promjene u proizvodnji i potrošnji plastike, ali i u nastanku plastičnog otpada.

• Dok plastične maske imaju ključnu ulogu u ograničavanju širenja bolesti, zajedno s rukavicama, zaštitnom opremom i proizvodima za jednokratnu upotrebu poput posuda za preuzimanje hrane i ambalaže u kojoj se dostavljaju proizvodi kupljeni na internetu, mogu značajno ugroziti nastojanja EU u pogledu smanjenja onečišćenja plastikom. Istraživanja provedena u Njemačkoj govore o 8-14 posto većoj količini odložene plastike u protekloj godini, a postrojenja za reciklažu su već preopterećena. Međutim, neke zemlje problemu će pristupiti zabranom jednokratne plastike već ove godine, neovisno o koronakrizi, a u nekima su proizvodi poput plastičnih vrećica već i zabranjeni. Plastika predstavlja samo jednu od dimenzija u kojoj se vidi neodrživost ovakvog potrošačkog življenja. Kroz svoj Zeleni plan, Europa je predstavila niz inicijativa kojima planira potaknuti prelazak na kružno gospodarstvo, što uključuje i smanjenje proizvodnje i korištenja plastike te poticanje njene reciklaže. Sukladno strateškim dokumentima, i Hrvatska ćetakva nastojanja uklopiti u svoj zakonodavni okvir - kazala je Tošić ističući kako će i dalje raditi na osvješćivanju građana.
• Dr. Vinković Vrček ističe kako postoji više razina opasnosti koja ljudima prijeti od mikroplastike iz okoliša.

To je prije svega toksičnost samih plastičnih mikro i nanočestica, kemikalije koje su dio plastičnog materijala, te biofilmovi odnosno nakupine patogena na površini plastike. Toksičnost mikroplastičnih čestica ovisna je o njihovoj veličini, površini i obliku. Čestice veće od 150 mikrometara uglavnom se ne apsorbiraju u organizam, već se nakon gutanja izlučuju. No manja mikroplastika može postati dio krvotoka i nakupljati se u unutrašnjih organima čovjeka - pojasnila je dr. Vinković Vrček dodajući kako drugu opasnost predstavljaju kemikalije koje sadrži plastika, a to su metalni katalizatori, omekšivači ftalati, bojila, stabilizatori, usporivači gorenja poput polibromiranih difenilnih etera, antioksidansi.

• Problem nekih od tih kemikalija je u tome što njihovi toksični učinci nisu vidljivi pri visokim dozama, ali njihovi kokteli vode do pojačanog djelovanja, a posljedice izloženosti takvim kemikalija ovise o životnoj dobi i zdravstvenom statusu. Stoga se zaključci o štetnosti hormonskih otrova u standardnoj toksikologiji bitno razlikuju od onih za toksikologiju embrionalnog, fetalnog i dječjeg razvoja. Nanoplastika svojom veličinom odgovara veličini staničnih membrana, a zbog hidrofobnosti se lako uvlači u stanice. To je dovoljno za mehanizam stanične toksičnosti koja je dokazana kod nanoplastike - kaže dr. Vinković Vrček i pojašnjava da nanoplastika na sebe privlači i organske spojeve iz okoliša koji u konačnici završavaju u prehrambenom lancu i na našem tanjuru.
• - Rezultati naših istraživanja također skrivaju upozoravajuću poruku jer smo utvrdili da smjesa mikro i nanoplastike s ostalim kemikalijama koji se mogu naći u okolišu kao što su parabeni iz kozmetike ili nanosrebro kojeg je sve više u okolišu, povećava pretvorbu stanica dojke u tumorsko tkivo, djeluje nepovoljno na imunološki sustav i na stanice općenito. Započeli smo novo istraživanje u suradnji sa znanstvenicima iz Kine o zdravstvenim učincima koktela nanoplastike i lijekova koji su među najčešće korištenima, iz skupine analgetika, antidepresiva, protuupalnih lijekova. Bojimo se da će i ovi rezultati biti poražavajući - zaključila je dr. Vinković Vrček.