Naredba je stigla iz Bruxellesa: Na HRT-u se sprema golema promjena!

One članice EU koje do 8. kolovoza ove godine svoje zakone ne usklade s Uredbom, morat će plaćati penale

Ravnatelj HRT-a Robert Šveb, koji je nedavno, krajem siječnja, u Saboru neuvjerljivo i prilično nezainteresirano branio godišnje izvješće o poslovanju HRT-a, posljednji je ravnatelj tog javnog medijskog servisa kojega je na tu dužnost predložila Vlada, a izabrala vladajuća većina u Saboru, tj. vladajuća politika.

Švebova nasljednika na čelu HRT-a, a to bi se trebalo dogoditi već do kraja ove godine, makar formalno gledano, neće više predlagati i birati vladajuća politika već od politike neovisno tijelo. Koje je to tijelo i hoće li ono u hrvatskim okolnostima i stvarno, a ne samo formalno, biti politički neovisno, još nije poznato.

Navedena promjena u načinu izbora čelnog čovjeka HRT-a neće se, međutim, dogoditi slobodnom voljom i zrelošću hrvatske politike, već silom Uredbe Europske unije. Tu je Uredbu Hrvatska, kao i ostale članice Unije, dužna u cijelosti izravno primijeniti i s njom uskladiti svoje nacionalno medijsko zakonodavstvo, a time i Zakon o HRT-u, najkasnije do 8. kolovoza ove godine.

Ta Uredba nosi naziv European Media Freedom Act (EMFA), u prijevodu Europski akt o slobodi medija. Europski parlament i Europsko vijeće donijeli se je u travnju prošle godine, a ona je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Unije. Svrha EMFA-e je, uz ostalo, stati nakraj uplitanju vlada u imenovanje i razrješenje upravljačkih struktura u javnim medijskim servisima i uplitanju vlada u njihov medijski sadržaj.

U toj Uredbi EU ističe se da su javni medijski servisi, a to su svi oni koji su financirani javnim novcem, u što spada i RTV pretplata, posebno izloženi riziku od političkog porobljavanja s obzirom na njihovu institucionalnu bliskost s državom i financiranje javnim sredstvima.To može, navodi se u Uredbi, dovesti do slučajeva uplitanja vlada u imenovanje i razrješavanje rukovodstava tih medijskih servisa, a time i do pristranog i neuravnoteženog izvještavanja, što negativno utječe na pristup neovisnim i nepristranim medijskim sadržajima i na slobodu izražavanja. One članice EU koje do 8. kolovoza ove godine svoje zakone ne usklade s Uredbom, morat će plaćati penale.

Akutalni ravnatelj HRT-a Robert Šveb zagazio je u četvrtu, zadnju godinu ravnateljskog mandata. Na tu ga je dužnost, podsjetimo, HDZ-ova saborska većina izabrala u listopadu 2021. nakon što je prethodni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić morao odstupiti s dužnosti jer ga je USKOK pritvorio, a poslije i optužio za davanje i primanje mita i trgovanje utjecajem. I Bačić je u veljači 2017. za ravnatelja HRT-a izabran glasovima HDZ-ove većine. Obojica HDZ-ovih ravnatelja ostat će zapamćena po tome što je u njihovim mandatima uspostavljena snažna stranačka kontrola nad informativnim programom HRT-a. Upravo je taj program izlog i ogledalo po kojem građani vrednuju javni medijski servis.

Međutim, valja podsjetiti da je za povratak sadašnjeg modela izbora ravnatelja HRT-a prema kojem ravnatelja te kuće postavlja saborska većina, dakle trenutna vlast, zaslužna lijevo-liberalna Vlada SDP-a i HNS-a koju je vodio Zoran Milanović. Njegova je Vlada, naime, izmjenama Zakona o HRT-u 2012. vratila model izbora ravnatelja HRT-a koji je bio na snazi 90-ih, kada je HRT bio pod snažnom kontrolom HDZ-a predvođenog Franjom Tuđmanom.

Jedino razdoblje u kojem ravnatelja HRT-a nije imenovala vladajuća većina u Saboru bilo je od 2000. do 2012., i to zahvaljujući Zakonu o HRT-u koji je donijela Vlada Ivice Račana. Ravnatelja HRT-a u tom je razdoblju biralo neovisno tijelo Programsko vijeće. Bilo je to široko tijelo sastavljeno od predstavnika različitih segmenta civilnog društva. Ta u osnovi dobra ideja, a čiji je smisao bio iščupati HRT iz kandži politike, u praktičnoj izvedbi, međutim, nije dala željene rezultate. Programsko vijeće s vremenom je postalo poprište sukoba interesnih i političkih lobija koji su željeli utjecati na kadrove i program HRT-a, što je tu medijsku kuću dovelo u krizu upravljanja. Milanovićeva Vlada je 2012. krizu odlučila presjeći povratkom na stari model izbora ravnatelja iz 90-ih.

Bivši premijer Zoran Milanović izjavo je tada da HRT više nije dominantan izvor informiranja za većinu građana jer su na medijsko tržište ušle privatne televizijske kuće te da ga kao premijera "informativni program HRT-a uopće ne zanima". U listopadu 2012. za ravnatelja HRT-a SDP i HNS izabrali su Gorana Radmana, a politički izabranog ravnatelja HDZ je 2016. po povratku na vlast ekspresno politički smijenio. Karamarkov HDZ je za v.d. ravnatelja instalirao sada već zaboravljenog Sinišu Kovačića (danas na Laudato TV), da bi početkom 2017. za ravnatelja bio izabran već spomenuti Kazimir Bačić. Povratak na političko imenovanje ravnatelja nije HRT-u donio ništa dobro. Taj medijski servis u sljedeće tri godine planira smanjiti broj zaposlenih za 1000, a upravo je u jeku dijeljenja otpremnina svima koji žele otići.