NATRAG U ŠKOLU? Capak: “Planovi postoje”; evo tko će već idućeg mjeseca u školske klupe”
Ako se u kontinuitetu, nekoliko dana zaredom, nastavi povoljna epidemiološka situacija, Vlada i krizni stožer razgovarat će o mogućnosti povratka djece u škole. Planovi za to postoje, ali u kojem će to trenutku biti, ovisi o epidemiološkoj situaciji i našem dogovoru, najavio je jučer doc. dr. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Međutim, prema svemu sudeći, u škole se do kraja školske godine čak i prema tom scenariju neće vratiti svi učenici, nego najprije maturanti, učenici s teškoćama koji imaju pomoćnike u nastavi, a, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, u narednih mjesec dana u klupe bi se trebali vratiti i najmlađi učenici, oni od 1. do 4. razreda osnovne škole.
E-škola
– Neki vrtići i neke škole od prvog do četvrtog razreda i dalje rade jer roditelji nemaju gdje drugdje ostaviti djecu. Također, s obzirom na to da e-škola ide jako dobro, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mi mislimo da za neke kohorte nije potrebno da se vraćaju u škole i da školska godina može završiti i bez povratka u školske ustanove. Za maturante i djecu koja trebaju pomoćnike, mislimo da se trebaju vratiti, ali to će biti u dogovoru – potvrdio je Capak.
Premda pojedinosti ovoga plana zasad ne objavljuju ni Nacionalni stožer ni Ministarstvo obrazovanja, pa tako nisu poznati ni približan rok, ali ni uvjeti po kojima će se djeca vraćati u škole, sada smo nešto bliže modelu prema kojem bi u Hrvatskoj mogla završiti aktualna, više nego turbulentna školska godina.
Resorna ministrica Blaženka Divjak ovih je dana također potvrdila da će se obvezni ispiti državne mature polagati u terminima od 8. do 29. lipnja, a o potrebi pisanja izbornih ispita ove godine dogovarat će se s dekanima i Rektorskim zborom. Sada je objavljen plan o mogućnosti povratka u škole maturanata, djece s teškoćama i učenika razredne nastave.
Sigurnosne mjere
Jedine europske zemlje čiji osnovnoškolski učenici tijekom krize potaknute pandemijom koronavirusa nisu prekidali nastavu su Švedska i Island, a ovih dana u školske su se klupe vratili, nakon dulje stanke, i mali Danci, odnosno njihovi đaci u nižim razredima osnovne škole, s time da su otvoreni i jaslice i vrtići.
Norveška je zemlja čije bi se škole trebale ponovno otvoriti 27. travnja, povratak u školske prostore 4. svibnja najavila je Njemačka, a 11. svibnja Francuska i Švicarska. Prema riječima ministrice Blaženke Divjak nakon videokonferencije sa svojim europskim kolegama prošli tjedan, do kraja svibnja škole namjerava otvoriti polovica europskih država.
Naravno, sve one, sukladno preporukama svojih epidemiologa, utvrdile su prikladne sigurnosne mjere, pa, primjerice, stolovi u danskim vrtićima i školama moraju biti udaljeni najmanje dva metra, a u grupama ne smije biti više od petero djece.
Kako će se u hrvatskim školama provoditi mjere zaštite nakon povratka dijela učenika u klupe, hoće li djeca i nastavnici morati nositi zaštitne maske i rukavice, kako će se provoditi preporuka o socijalnoj distanci od najmanje dva metra, hoće li im se, kao u nekim europskim školama, mjeriti temperatura na ulazu u školske ustanove i koliko će se često dezinficirati školski prostori, samo su neka pitanja na koja, barem zasad, nitko sa službene adrese nije dao odgovore. .
Velike učionice
– Čekamo upute Nacionalnog stožera i Ministarstva. Svima je sigurnost na prvome mjestu. Većina škola nema tako velike učionice da bi se mogao poštovati razmak od dva metra, najveći dio škola također radi u dvije smjene. Uz to, prije planiranja bilo kakvog povratka vrlo je važno riješiti pitanje prijevoza učenika, za što nije dovoljno vratiti samo nedjeljni red vožnje.
U srednjim školama puno je putnika – ističe Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. – Povratak u škole neće biti lagan, a što se tiče roditelja, znamo da dio njih i kada je počela kriza izazvana epidemijom koronavirusa djecu nije puštao u škole – kaže ona.
– Bojimo se da će povratkom u škole eskalirati stari problemi, a to je nedostatak organizacijsko-higijensko-sanitarno-tehničkih uvjeta, a u Zagrebu i dijelu Krapinsko-zagorske županije i oštećenih školskih prostora u potresu – navodi Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja. –
Naime, i prije smo upozoravali da školama nedostaju tehnički radnici poput spremačica, od kojih će se sada očekivati pojačan rad na dezinfekciji i čišćenju prostora više puta dnevno, a mnoge škole nisu im osigurale ni dovoljno zaštitnih rukavica i maski. Gdje će se sada nabaviti još i zaštitna oprema za učenike i nastavnike – upozorava A. Tuškan.
