Nazor: Da nije bilo Hrvata u BiH teško bi se obranila Hrvatska ali isto bez Hrvata iz Hrvatske sigurno ne bi postojala BiH

4. kolovoza 1995.  prije 25 godina u svitanje je počela oslobodilačka vojno-redarstvena operacija “Oluja”. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, nakon četiri godine okupacije oslobodile su gotovo petinu države. U HRT-ovoj emisiji Otvoreno prisjetili su se što je prethodilo operaciji “Oluja” i kako je tekla.

Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt koja je od 1991. do 1995. bila voditeljica Ureda za odnose s javnošću predsjednika Franje Tuđmana prisjetila se što je sve prethodilo Oluju.

– Početak 95.godine gotovo svaki dan je bio neki važan događaj za sve ono što se kasnije događalo. Početkom godine je međunarodna zajednica tražila mirna rješenja pa je predložila famozni Z4 plan koji je bio toliko čudan da ga nitko nije prihvatio jer je trebao formirati državu u državi u Hrvatskoj i dati veliku autonomiju tzv. Krajini. Zahvalili smo se i Unproforu koji je pokazao veliku neefikasnost jer je držao zamrznuto stanje i bojali smo se da će se to pretvoriti u ciparski sindrom, da se naši prognanici ne mogu vratiti i Hrvatska nikada neće doći do svog teritorija. U ožujku su počeli razgovori za formiranje zajedničkih snaga s armijom BiH, dogodili su se još neke stvari – počeli su napadati bihaćku enklavu, dogodila se Srebrenica, pretpostavljalo se da zločini koji bi se mogli dogoditi u bihaćkoj enklavi mogli biti još gori i da bi mogao nastupiti jedan veliki egzodus prema Hrvatskoj.

Iz Knina u emisiju se uključio i gen. Ante Gotovina koji je između ostalog komentirao dolazak predstavnika nacionalne manjine.

– Milošević je član Vlade, potpredsjednik Vlade i dolazi u toj funkciji, to je dobro, bit ćemo svi zajedno, tu smo – izjavio je.

– Predsjednik je institucija, on obavlja svoje funkcije, tako definira Ustav i njegova odluka o odlikovanjima i postrojbi koji su bili sastavnica hrvatskih snaga je odlična odluka i ona stavlja stvari na svoje mjesto – dodao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje što misli o odlasku ministra branitelja Tome Medveda u Grubore je poručio kako nevina žrtva nema narodnost, vjeroispovijest ili boju kože.

General-pukovnik Mate Pađen, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” prisjetio se početka operacije Oluja.

– Ponos i čast je sjećati se današnjeg dana jer je poseban za sudionike operacije Oluja. Sjećam se tih trenutaka 4. današnji dan u 5 ujutro, tišina koja je vladala u zapovjedništvu, svi su bili spremni, nestrpljivi i odlučni. Najvažniji su početak operacije i naravno pobjeda -poručio je.

– Sjećam se svih događaja koji su prethodili samu operaciju Oluja a to su godine provedene na Velebitu, sva izviđanja i pripremanja koji smo tih godina provodili, tako da sama operacija za nas je predstavljala veliki izazov. Naši su ljudi bili spremni i jedva su dočekali taj dan. Kada je došla zapovijed za napad krenuli smo s velikim oduševljenjem a kada je pao Knin, znali smo da smo pobijedili i da ćemo operaciju završiti kao pobjednici – izjavio je Božo Kirin, načelnik PU Istarske, 1995. pomoćnik zapovjednika specijalne jedinice PU Istarske.

Doc. dr. sc. Ante Nazor, povjesničar, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata komentirao je današnje poruke predsjednika Zorana Milanovića.

– Poruke s Kninske tvrđave mogu samo pozdraviti. Haški sud je pokušao nametnuti jednu tezu koja nije održiva, prvostupanjska presuda je bila neodrživa i u drugostupanjskoj presudi se to i pokazalo. I dan danas, nažalost postoje aktivisti i udruge se ne mire s takvom presudom, zlorabe medijski prostor i pokušavaju Oluju prikazati kao zločinačku a time i Domovinski rat. To im nije uspjelo prije 10-15 godina, neće im uspjeti  danas – poručio je.

Stipe Gašljević, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske ispričao je kako su tekli pripreme za Oluju. Napomenuo je da operacija Oluja nije jedna operacija i da se djelovalo sinkronizirano. Kada su čuli da je pao Knin, to im je bila, kako je reao, odskočna daska i dodatni motiv za sve.

– Nikada nas nije vodio revanšizam, niti mržnja. Vodio nas je zanos, sreća, pozitivno razmišljanje o oslobađanju svoje države. Nikad se nismo htjeli osvećivati za to što su mnogi od nas doživjeli traume tijekom Domovinskog rata – naglasio je Gašljević.

Vesna Škare Ožbolt je napomenula da su svakoj vojnoj operaciji prethodili pregovori i pokušaji da Hrvatska riješi svoje pitanje na miran način. Kada se to nije uspjelo, kaže, poduzeo se Blijesak, pa Oluja i nakon toga su se otvorile nove mogućnosti rješavanja na miran način okupiranog područja istočne Slavonije ali i Daytona.

Božo Kirin je naglasio da je operacija Oluja bila briljantno planirana, odlično vođena na terenu i besprijekorno izvedena do samog kraja a specijalna policija je imala pravac djelovanja s Velebita, koji je bio među najtežima.

– Gledajući dokumentaciju s kojom danas raspolažemo, jasno možemo zaključiti da se Oluja nije mogla izbjeći jer su vodstva Srba i u Beogradu i u Kninu odbili svaki prijedlog međunarodne zajednice i hrvatske vlade. Imamo svjedočenja i u Haagu od Slobodana Lazarevića, imamo pokajanje Milana Babića pa bi bilo možda dobro da se to prezentira javnosti malo češće. Ta isključivost i nesvjesnost situacije dovela je do tih izbjegličkih kolona i sve što se je tada događalo – izjavio je doc. dr. sc. Ante Nazor.

– Uvijek treba zahvaljivati svima koji su sudjelovali u akciji i pomogli da se hrvatski teritoriji oslobodi. Povijesni elementi su izuzetno važni da bi se ovo nacionalno sjećanje prenosilo iz generacije na generacije – zaključila je Vesna Škare Ožbolt.