NELAGODA U SRBIJI Ukrajinska kriza zapalila Balkan: Vučić je od SAD-a i EU dobio snažan udarac

Beograd je izvodio razne manevre kako bi uspijevao sačuvati neokrnjenu slike na obje strane

Ukrajinska je kriza još jedan lakmus koji je pokazao nefunkcionalnost BiH jer su dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili postupanje Rusije. Milorad Dodik je bio gotovo neočekivano suzdržan, iako je bio s ruskim ambasadorom u BiH, te zatražio da BiH ostane neutralna.

Sjeverna Makedonija se ponaša kao odgovorna članica NATO-a i osuđuje ruske poteze, a budući da Crna Gora ima tehničku vladu (nova još nije formirana, a ka' će, ne zna se) oglasio se predsjednik Milo Đukanović i osudio akte priznanja. Dritan Abazović, potpredsjednik vlade i mogući budući premijer, na Twitteru je napisao da ruske odluke u "znatnoj mjeri narušavaju sigurnost i međunarodno pravo. Apeliramo da se, kroz dijalog, pronađu najbolja rješenja, sačuva mir i promovira tolerancija". Kosovo je izuzetno jasno, premijer Albin Kurti kaže da podržava sve što odluče EU, NATO i SAD.

Vučić nije sretan

I tako ostaje Srbija. Predsjednik Aleksandar Vučić nije bio sretan izjavama Moskve da će cijena plina porasti na 2000 eura za tisuću kubičnih metara. Iako je prije koji mjesec bio u Moskvi i ondje dogovorio povoljne cijene plina, negdje oko 300 eura.

Ivica Dačić, čelnik SPS-a, nasljednik Slobodana Miloševića, rekao je da Srbija neće sudjelovati u bratoubilačkom ratu Ukrajinaca i Rusa. "Mi želimo da se sačuva mir, nije lako, vidite kako se dva bratska naroda lako zavade u interesu trećih kao što su Rusi i Ukrajinci", rekao je Dačić. I zapitao se retorički zašto bi sad netko tražio od Srbije da se izjašnjava. "Mi smo kao narod uvijek bili hrabri da kažemo ne. Hvala Turcima što su nas naučili da kažemo jok", rekao je Dačić.

U međuvremenu su u Beograd stigla dva zahtjeva da se Srbija izjasni. Amerika vjeruje da će Srbija stajati rame uz rame s EU u poštovanju međunarodnog prava da bi se štitio mir, prosperitet i stabilnost širom regije, priopćio je glasnogovornik State Departmenta, američkog pandana Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajući kako Washington pozdravlja nedavnu izjavu predsjednika (Aleksandra) Vučića da Srbija razumije važnost poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine". Što je izuzetno težak udarac dosadašnjoj srbijanskoj politici sjedenja na dva stolca: biti dobri s EU, ali jednako tako i s Rusijom (i Narodnom Republikom Kinom). Beograd je izvodio razne manevre kako bi uspijevao sačuvati neokrnjenu slike na obje strane, ali je već slučaj krize u Bjelarusu pokazao da žongliranje postaje sve teže. Srbija je tada podržala stavove EU prema Minsku te molila Moskvu da shvati situaciju. Tu je odluku danima skrivala od javnosti u Srbiji.

Srbija na dvije stolice

Zemlje koje su u postupku pregovora za pristupanje u članstvo EU imaju obvezu prilagođavanja politike Zajedničkoj sigurnosnoj i vanjskoj politici Unije. Prema podatcima Europske komisije, 2020. godine Srbija se podržala 56% odluka EU i Vijeća, a do kolovoza 2021. godine postotak je porastao na 61.

Ako, dakle, sada podrži sankcije EU Rusiji, otvara se prijetnja da ruski predsjednik Vladimir Putin raskine ugovor o povlaštenim cijenama plina. I da, ekstremno, ali nije nemoguće zamisliti, prekine podršku srbijanskoj politici prema Kosovu. Putin sada svijet dijeli na one koji su s nama i one koji su protiv. Jer, čak je i njemački kancelar Olaf Scholz zaustavio presudno važan plinovod Sjeverni tok 2. Preko kojeg bi u Njemačku išlo 55 milijardi kubičnih metara plina: Kina je u posljednjem potpisanom ugovoru kupila 10 milijardi od Rusije.

Peter Stano, glasnogovornik EU, izjavio da je "Srbija zemlja kandidat i zato se od nje očekuje da se uskladi s odlukama EU u domeni vanjske i sigurnosne politike".

Podrška sankcijama

Što u ovom trenutku podrazumijeva osudu Rusije i podršku sankcijama koje nameće EU, a to će pomno pratiti i SAD. Za Srbiju je to još teže jer je s Eurazijskom ekonomskom unijom (EAEU), trgovinskom organizacijom koju je 2014. godine oformio Putin, potpisala sporazum o slobodnoj trgovini. Koji joj donosi određene ekonomske koristi, a koje bi sada mogle nestati.

Da je Vučić na mukama potvrđuje vijest koju je objavila mreža Euractiv. "Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će osuditi rusko priznanje neovisnosti separatističkih regija u istočnoj Ukrajini ako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na televiziji osudi NATO bombardiranje Srbije 1999. godine. Vučićeva izjava dolazi kao odgovor ukrajinskom veleposlaniku Aleksandru Aleksandroviču, koji je rekao da Ukrajina i ukrajinski narod očekuju da će Srbija osuditi rusko priznanje neovisnosti Donbasa."Mi smo mala zemlja i ne želimo se odreći mogućnosti da nastavimo prijateljstvo s nekim [zemljama], a ni na koji način ne odlučujemo o sudbini Ukrajine", rekao je Vučić za Pink TV u Monaku."

Nakon toga se zapleo navodeći da je Srbija vojno neutralna, ali da ne želi odustati od tradicionalnih prijateljstava. Pa onda: "Srbija je uvijek podržavala integritet Ukrajine i u tom pogledu nije bilo promjena". Nije to ni pitijski, jer ono je mudro, niti sofistički, jer to je preduboko, to je jednostavno znak panike u situaciji iz koje se ne može jednostavno izvući.

Beograd se do sada nije priključivao sankcijama koje je EU uvela Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine, niti je glasao za usvajanje rezolucija UN kojima se osuđuje aneksija i konstatira kršenje ljudskih prava na Krimu.