NEPRIJATELJI IZ HDZ-a BILI BI SRETNI SAMO DA GA SE RIJEŠE! Ovo Plenkovića može uništiti na putu do trećeg mandata: Uzvratit će udarac i postaviti se kao gazda u svom dvorištu

20.11.2022. 09:45:00

Osvajanje trećeg uzastopnog mandata jedan je od ključnih političkih ciljeva premijera Andreja Plenkovića koji, prema tvrdnjama njegovih suradnika, već sada polako ulazi u pripreme za ostvarenje toga važnog cilja. Kao što je poznato, Plenković je u namjeri da ostvari taj cilj odustao od svoje europske karijere te su time u vodu pale teorije o tome da bi predsjednik Vlade, nakon što odradi aktualni mandat, svoju karijeru mogao graditi na nekoj od utjecajnih pozicija u Bruxellesu, iz kojeg i jest stigao u nacionalnu političku arenu. Jasno je već sada i političkim laicima da će se Plenković za osvajanje trećeg mandata morati dobrano oznojiti jer je pred nama krizna 2023., koju u premijerovu timu ujedno nazivaju i ključnom godinom za Plenkovićevu borbu. Ključna je iduća godina za premijera i zbog toga što još nije sigurno hoće li se početkom ljeta, odnosno u lipnju te 2023., održati izvanredni parlamentarni izbori, o tome se u Plenkovićevim redovima još premišljaju, no, dakako, nije nemoguće da u konačnici i ta ideja padne u vodu, baš kao što je u vodu pala ideja o tome da se izvanredni parlamentarni izbori održe ove jeseni.

Propuštena prilika

Tu je priliku Plenković propustio, ali on više nema ni vremena ni prostora za propuste. U idućoj godini očekuje nas recesija, koja se najavljuje na sve strane, tu je i već prisutna inflacija koja će nastaviti divljati, veliko je pitanje kako će se nastaviti razvijati rusko-ukrajinski rat, a još veće kako će se to odraziti na energetsko tržište. Premijer je, uostalom, ionako već i sam potvrdio da je vrijeme jeftine energije i energenata iza nas, nestašice, dakle, ne bi trebalo biti, ali će energenti građanima cjenovno biti nedostupni pa Plenković u svakom slučaju u godini koja je pred nama mora smisliti način na koji će tu krizu ublažiti ne za socijalno ugrožene građane za koje već nudi pakete pomoći, nego za građane iz srednjeg sloja na koje ova kriza najsnažnije udara. Snažno na Plenkovića udaraju njegovi unutarstranački oponenti pa se u premijerovu timu očekuje da on uzvrati udarac i postavi se kao gazda u svojem dvorištu jer samo na taj način može osigurati vlastitu opstojnost, pri čemu također mora voditi računa i o takozvanim aferašima koji su za njega poput nagaznih mina.

Uglavnom su to članovi neuređenih lokalnih organizacija HDZ-a s kojima Plenković nema pretjeranog doticaja, a zbog kojih se mora opravdavati predstavnicima medija, što nerijetko nije ugodno, baš kao što nisu ugodne ni povremene ministarske afere koje Plenković može spriječiti manjom rekonstrukcijom Vlade, za koju, doduše, trenutno nije spreman jer je svjestan da bi se taj potez negativno percipirao u javnom prostoru i pogrešno protumačio u medijima koji ionako na njega već vrše pritisak zbog broja ministara koji su napustili njegovu vladu.

Kako bi skrenuo pozornost s afere, Plenković u idućoj godini mora djelovati u skladu s najavama koje je izrekao na nedavnom izvješću o radu Vlade, što se u premijerovim redovima i opisuje kao početak predkampanje.

Unutarnji otpor

Premijerovi suradnici već sada samouvjereno iduću godinu opisuju kao veliku prekretnicu pa tako kažu da će se Plenković doista založiti za izgradnju i obnovu škola, ali i dječjih vrtića, razmišlja se i o tome da se posluša apel odgojitelja s nedavno održanog prosvjeda te da se vrtići s lokalne razine prebace u nadležnost Ministarstva obrazovanja kako bi se time izbjegla diskriminacija i postigla ravnopravnost i među djecom i među odgojiteljima. Tu su i besplatni obroci za sve školarce, a važnim potezom u Plenkovićevu timu nazivaju i nedavno postignuti dogovor sa sindikatima javnih službi, čime je Plenković bez puno natezanja dugoročno kupio njihovu naklonost, ali i mir koji mu je prijeko potreban za bitku koja mu predstoji. Ta bitka je složena i utoliko što je ovo treća godina velike krize koja je počela s covidom, a nastavila se s energetskom i prehrambenom krizom koje prati već spomenuta inflacija. Sve su to krize koje Plenković zasad drži pod kontrolom, napominju njegovi suradnici te dodaju da se Hrvatska još ne susreće s problemima kao što je primjerice nezaposlenost, a ako se ovako nastavi, onda Plenković ne bi ni trebao imati većih poteškoća u osvajanju trećeg mandata, smatraju njegovi suradnici.

Oni također podsjećaju i na to da je Plenković u koronakrizi osvojio svoj drugi premijerski mandat, što znači da njemu krizne situacije u jednu ruku idu u prilog jer u takvim okolnostima građani nisu skloni eksperimentima, već biraju stabilne, sigurne opcije, što Plenković po svemu sudeći jest, barem kada se pogleda HDZ-ov rejting u posljednjih nekoliko mjeseci kojemu, realno govoreći, nisu previše naštetile ni velike afere ni golema kriza i rast cijena. Velikom i važnom okosnicom Plenkovićeve borbe za treći mandat u njegovu timu smatraju to što Hrvatska uskoro postaje članica eurozone, a vrlo vjerojatno i Schengena, što su važni međunarodni iskoraci u sklopu kojih će Plenković ipak morati voditi računa o euru koji bi sa sobom mogao donijeti nova poskupljenja, a što bi moglo biti kontraproduktivno, no zato u njegovu timu najavljuju rigorozne kontrole, pa i kazne za one koji pokušaju zlorabiti tu situaciju.

Labavi optimizam

Premijer je, kako nadalje kažu njegovi kolege, imao veliku sreću s bivšim ministrom financija Zdravkom Marićem koji je u svojem mandatu osigurao državi najveći kreditni rejting u povijesti, no zato se i oni najoptimističniji pitaju hoće li se i kako novi ministar Primorac snaći u upravljaju državnim financijama u kriznim vremenima s obzirom na to da s jedne strane nije iskusan, a s druge strane dosad baš i nije pokazao socijalnu osjetljivost, što u krizi ne samo da nije dobro nego može biti i opasno. Uz Primorca se kao dvije slabe točke Plenkovićeve vlade spominju ministar gospodarstva Davor Filipović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Resori su to koji bi trebali biti žila kucavica razvoja i u kojima bi se trebale provoditi najveće reforme. Od toga zasad nema ništa, a Plenković se u idućoj godini u to misli osobno involvirati kako bi izvukao maksimum iz tih važnih sektora, baš kao što je nedavno izvukao maksimum iz Vilija Beroša koji je prije nekoliko tjedana napokon predstavio svoju viziju reforme zdravstvenog sustava koji ponajviše od svega boluje od kroničnog nedostatka kadrova, na čemu tek treba poraditi. Poraditi ozbiljno treba i na reformi pravosuđa koju bi trebao provesti ministar Ivan Malenica, ali od njega ni sam Plenković nema velikih očekivanja, no zato u Plenkovićevim redovima velikih očekivanja imaju od toga što krajem godine u mirovinu napokon odlazi bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, nakon čega bi se u DORH-u napokon trebala provesti čistka njegovih kadrova, ali i jedan novi ustroj koji bi doveo do boljeg i kvalitetnijeg funkcioniranja odvjetništva. Ni u kojem scenariju Plenković u idućoj godini ne smije zaboraviti proces obnove potresom porušenih područja, zato bi se već do kraja ove godine u dvije zgrade na području Banovine trebali početi useljavati prvi stanari, to, dakako, ni izbliza nije dovoljno, Plenković je svjestan negativnog dojma koji izaziva ministar Paladina i vrlo dobro zna da se s njime ozbiljno kocka, ali unatoč tomu, u njegovu timu iduću godinu nazivaju godinom u kojoj bi proces obnove napokon mogao postati vidljiv.

Nije iskusan

Kani i Plenković ostati vidljiv kao lider na domaćoj političkoj sceni, što pored razjedinjene oporbe ne bi trebalo biti pretjerano izazovno. Činjenica je da u oporbenim redovima još nisu pronašli nekoga tko bi mogao ugroziti Plenkovićevu poziciju, a malo je vjerojatno da bi i u idućoj godini na vidjelo moglo izaći neko ozbiljno lice koje bi moglo preuzeti ulogu vođe oporbe pa premijer može biti miran. Ono što Plenkovića znatno više uznemirava jest predsjednik Milanović s kojim je već neko vrijeme u ozbiljnom sukobu. Poznato je da Milanović iz tog sukoba gradi imidž jedinog Plenkovićeva ozbiljnog protivnika, ali u premijerovu timu smatraju da će Milanović, nastavi li promicati prorusku politiku, ionako početi gubiti potporu među građanima, za razliku od Plenkovića čiji će rejting rasti jer je rastao i na samim začecima rata, kada je otvoreno zauzeo ukrajinsku stranu. Brigu Plenkoviću izaziva i to što njegova vlada nije uspjela apsorbirati novac iz europskog Fonda za oporavak, naša zemlja ostala je bez 5,3 milijarde kuna zato što nismo uspjeli pripremiti projekte za financiranje, što je Plenkoviću alarm za reformu državnog aparata s kojom također planira startati u idućoj godini, u kojoj će prosječan standard građana biti oslabljen, no Plenković to ne misli skrivati od građana. Vrlo je jasno da Svjetska banka Hrvatskoj za iduću godinu predviđa rast BDP-a od 1,8 posto, što je u odnosu na lipanjsku prognozu upola slabije, no u premijerovu timu i tu pronalaze prostor za optimizam pa navode da Hrvatska više nije najzaduženija država srednje i istočne Europe, uskoro bismo trebali zabilježiti niži omjer javnog duga od susjedne Slovenije, a iduće godine inflacija u Hrvatskoj trebala bi stati na šest posto, što je upola niže od današnje. Sve u svemu, Plenković ulazi u sedmu godinu vladavine, a ona bi baš kao i u braku mogla biti krizna i odlučujuća, ako premijer i iduće godine pokaže da zna i umije upravljati krizom i održavati situaciju u zemlji stabilnom, tada će se moći reći da je na putu da osvoji i treći mandat. No prije toga morat će proći kroz trnje, otvoriti brojne sukobe i napokon krenuti u provedbu konkretnih i opipljivih reformi, koje je najavljivao u HDZ-ovu predizbornom programu na prošlim i već pomalo zaboravljenim parlamentarnim izborima.

Izvor: dnevno.hr/Foto:Pixell

Izvorni autor: Iva Međugorac

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.