Nova opasna migrantska kriza na istoku EU: velika grupa migranata ide prema bjelorusko-poljskoj granici
U Bjelorusiji se organizirana kolona migranata kreće prema poljskoj granici. O tome u ponedjeljak, 8. studenog, javljaju svjedoci, a objavljuje Eadaily.
Na internetu se pojavila snimka na kojoj se vidi organizirana grupa od više stotina migranata koja se kreće kroz teritorij Bjelorusije prema granici s Poljskom. Nitko je ne prati od strane nadležnih bjeloruskih državnih i sigurnosnih službi, a među migrantima ima mnogo žena i djece.
Bjelorusko vijeće za državnu granicu vijest je potvrdilo i izdalo slijedeće protupoljsko priopćenje:
“Ravnodušnost i neljudski stav poljskih vlasti naveli su izbjeglice na takav korak očaja… Bjeloruska strana poduzima potrebne mjere kako bi osigurala nesmetano funkcioniranje međunarodnih komunikacijskih kanala, kao i sigurnost ljudi koji se kreću autocestom.”
Kasnije se doznalo kako su se bjeloruski graničari pojavili uz cestu i nisu dozvolili izbjeglicama da dođu do graničnog prijelaza, nakon čega su ovi napustili cestu i krenuli u šumu.
Podsjećamo: posljednjih se tjedana zaoštrava stanje na bjelorusko-poljskoj granici zbog velikog pritiska migranata koji nastoje prijeći u Poljsku odnosno na teritorij EU. Zbog toga je im krajnje zaoštrena politička retorika između Varšave i Minska, a poljska strana navodi kako će na sve načine spriječiti povredu poljske državne granice i samostalnim policijski8m i vojnim snagama i uz pomoć NATO saveza. Minsk je odgovorio kao i on, u savezništvu s Rusijom, itekako ima što staviti na svoju granicu s Poljskom. Varšava je također najavila gradnju pograničnog zida s ciljem sprječavanja ilegalnog ulaska migranata u zemlju.
Sve se to zaoštrilo nakon što je Zapad odlučio nepriznati rezultate bjeloruskih predsjedničkih izbora iz kolovoza 2020. g i proglašenje pobjede dotadašnjeg višestrukog predsjednika te zemlje Aleksandra Lukašenka, zbog navodnog krivotvorenja izbornih rezultata. Nakon velikih prosvjeda koji su u zemlji trajali više mjeseci, uglavnom u dane vikenda, stanje se smirilo nakon što je Rusija otvoreno stala na stranu Lukašenka, nakon čega je bilo vidljivo kako od promjene vlasti revolucionarnim putom neće biti ništa. Uslijedile su nove sankcije Zapada protiv Bjelorusije i njenih istaknutih političkih i državnih dužnosnika.
Kao rezultat toga Minsk je odbio daljnju suradnju s EU po pitanju zajedničke borbe protiv terorizma i ilegalnih migracija tj. odbio je obuzdati rijeke ilegalnih migranata koji nastoje ući u Europsku uniju, čime je počela opasna migracijska kriza na granici te zemlje i EU. Bruxelles, koji je sada čvrsto stao uz stranu Poljske (iako ju je do ne tako davno, skupa s Mađarskom, optuživao zbog njezine migrantske politike koja odudara od one službene koju provodi EU i puno je liberalnija po pitanju ulaska migranata, optužuje Minsk, ali i Moskvu koja stoji iza njega, da umjetno stvara problem, uključujući organiziranje prebacivanja izbjeglica na europsku granicu. Nešto slično onome za što je Bruxelles 2015. g. optuživao i Tursku prije postizanja sporazuma s tom zemljom o financijskoj pomoći u zamjenu za zbrinjavanje izbjeglica u turskim prihvatnim kampovima.
Međutim, očito se takav scenarij u ovom slučaju neće primijeniti, već se ide na stvaranje nepropusne granične barijere na poljskoj istočnoj granici, jer je sada u svemu ovom ipak dominantna geopolitika (a ne migranti i njihova ova ili ona prava), kao širi kontekst geopolitičkog sukoba Zapada i Rusije.
S druge strane bjeloruske vlasti, naravno, poriču svoju umiješanost u sve ovo što se događa i za što ih Zapad optužuje.
