Nova presuda Europskog suda kontra Hrvatske: Hrvatska zbog Crnog brda mora platiti najmanje četiri milijuna eura

Sud Europske unije izrekao je jutros Hrvatskoj financijske sankcije zbog nesaniranog odlagališta otpada u Biljanama Donjim, Crnog brda. Presudom je naloženo da država zbog vlastitog nemara mora platiti kaznu u paušalnom iznosu od milijun eura, a kazna se povećava svakodnevno za 6.500 eura dok se ne obavi sanacija.

S obzirom kako je u natječajnoj dokumentaciji za sanaciju Crnog brda predviđeno kako će se s te lokacije otpad sanirati 16 mjeseci, Hrvatsku će to stajati dodatnih najmanje 3.120.000 eura. Hrvatska također treba platiti i troškove suđenja.

Europska komisija (EK) je Republiku Hrvatsku zbog slučaja Crnog broda dvaput tužila Sudu EU-a koji je jednu presudu protiv RH već donio 2019., a budući da nisu provedene odluke iz te presude, ponovno ju je tužila u svibnju 2023. godine.

Osiguranje odlaganja otpada

Komisija je u tužbi navela kako se ovo odlagalište otpada nalazi u selu Biljane Donje, koje administrativno pripada gradu Benkovca, te kako je oko 140 tisuća tona proizvodnog ostatka obrade feromanganske i silikomanganske troske od 2010. odloženo izravno na tlu, manje od 50 metara od kuća.

Budući da je u presudi utvrđeno kako se odlaganjem ovog otpada povređuje obveza osiguranja odlaganja otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi i okoliša, neizvršenje ove presude moglo bi prouzročiti ozbiljnu i nepopravljivu štetu za zdravlje ljudi i okoliš.

U priopćenju Sud navodi kako je Hrvatska kriva što nije odredila da je kameni agregat odložen u Biljanama Donjim otpad, a ne nusproizvod, i da njime treba gospodariti kao otpadom.

– Nije ispunila obveze iz Direktive 2008/98 nepoduzimajući sve potrebne mjere kako bi osigurala da se gospodarenje ovim odloženim otpadom provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu.

Nije poduzela ni potrebne mjere kako bi osigurala da posjednik otpada odloženog u Biljanama Donjim otpad obrađuje sâm ili da obradu povjeri trgovcu ili ustanovi ili poduzeću koje obavlja postupke obrade otpada ili privatnom odnosno javnom skupljaču otpada, ističe Sud.

Ispunili obveze

Republika Hrvatska od Suda je zahtijevala da tužbu odbije kao neosnovanu. Hrvatska pojašnjava kako su, s obzirom na rezultate nekoliko vještačenja u kojima su utvrđena ograničenja u pogledu ponovne uporabe ove troske u građevinarstvu i nemogućnost korištenja te troske za zatvaranje neaktivnih površinskih kopova, njezina tijela zaključila da su iscrpljene sve opcije korištenja troske kao nusproizvoda.

– Slijedom toga će odlagalište u Biljanama Donjim biti sanirano u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom. Utvrdili smo i kako je ova odložena troska otpad, a ne nusproizvod, te se s njom mora postupati na taj način, tako da smo ispunili obveze koje imamo na temelju Direktive 2008/98.

Osporavamo i Komisijinu tvrdnju prema kojoj nismo poduzeli nikakve znatne mjere kako bi postupili u skladu s presudom Komisija protiv Hrvatske. Državna tijela kontinuirano su poduzimala radnje s ciljem pronalaženja najboljeg rješenja za uklanjanje ove troske na način koji je u skladu sa zahtjevima zdravlja i okoliša.

Utvrđeno je da će se predmetni otpad sanirati u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom, navodi se u odgovoru Hrvatske na tužbu te se dodaje kako je izrađen detaljni vremenski plan provođenja radnji radi uklanjanja ovog otpada na lokaciji Biljane Donje u razdoblju od kolovoza 2023. do kolovoza 2025.

– Opravdan je pristup koji su primijenila državna tijela, a koji se sastoji od provjere mogućnosti ponovne uporabe ove troske, što je u skladu s nacionalnim zakonom o upravljanju državnom imovinom, s obzirom na hijerarhiju otpada utvrđenu Direktivom 2008/98, prema kojoj priprema za daljnju uporabu, recikliranje ili drugi postupci oporabe imaju prednost pred zbrinjavanjem otpada, naglašavaju, između ostalog, predstavnici Hrvatske.

 

Izabran izvođač radova

Ocjenjujući ove hrvatske odgovore Sud EU-a navodi kako proizlazi da tijekom gotovo sedam godina, od podnošenja tužbe Komisije, što predstavlja “dugo razdoblje”, nadležna hrvatska tijela nisu poduzela potrebne mjere kako bi osigurala da se taj otpad zbrinjava bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez nanošenja štete okolišu.

Ocjenjuju i kako je hrvatska Vlada tek nakon što je Komisija podnijela drugu tužbu donijela odluku o sanaciji odlagališta Biljane Donje.

Inače, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji provodi postupke javne nabave za sanaciju Crnog brda, donio je još u lipnju 2024. godine odluku o odabiru kojom se prihvaća ponuda tvrtke Kemokop d.o.o. iz Dugog Sela na iznos od od 17.512.500 eura.

Proces su usporile pravne radnje koje je poduzeo jedan od neizabranih ponuditelja, koji je najprije podnio žalbu koju mu je odbila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, no i dalje nisu odustali, već su pokrenuli upravni spor, da bi u siječnju 2025. Visoki upravni sud donio presudu kojom je odbijen ovaj tužbeni zahtjev.

Troska će sukladno ponudi tvrtke Kemokop biti sanirana u roku od 16 mjeseci, a dodatnih 20 mjeseci imaju samo za oporabu preostale količine otpadne troske. Radovi, nažalost, još nisu počeli.

U natječajnoj dokumentaciji je navedeno kako je raspoloživom dokumentacijom utvrđeno da se na lokaciji nalazi odloženo 74.836 metara kubnih otpadne troske, odnosno procjenjuje se na okvirnu količinu od 150.000 tona.