Obilježena 34. obljetnica oslobodilačke VRA „Širinci ’92“:T trajni spomen na 17 poginulih hrvatskih vitezova

Dana 3. siječnja 2026. godine svečano je obilježena 34. obljetnica oslobodilačke vojne akcije „Širinci ’92“, jedne od najznačajnijih operacija Hrvatske vojske na novogradiškoj bojišnici tijekom Domovinskog rata. Riječ je o akciji koja je imala presudan utjecaj na stabilizaciju Zapadnoslavonskog ratišta i kasnije oslobađanje okupiranog područja Zapadne Slavonije.

Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Širincima i Rešetarima, kao i kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u Rešetarima. Odana je počast 17 poginulih hrvatskih branitelja te svim ranjenima i sudionicima ove zahtjevne i krvave operacije.

Ključna operacija u sklopu „Orkana ’91“

Vojna akcija „Širinci ’92“ provedena je u sklopu opsežne operacije „Orkan-91“, čiji je cilj bio oslobađanje Zapadne Slavonije od srpskih snaga i tzv. JNA. Operacija je provedena u dvije faze – od kraja listopada 1991. do 3. siječnja 1992. godine – a upravo je akcija „Širinci“ bila njezin završni i jedan od najtežih dijelova.

Nakon oslobađanja Mašićke Šagovine 18. i 19. prosinca 1991. godine, hrvatskim je snagama znatno olakšan prodor prema Okučanima. Međutim, na tom su se pravcu nalazili Širinci, snažno neprijateljsko uporište na obroncima Psunja, iz kojeg je djelovalo dalekometno topništvo koje je svakodnevno granatiralo Novu Gradišku i okolna mjesta.

Dva dijela akcije i teške borbe

Akcija „Širinci“ provedena je u dva dijela. Prvi pokušaj oslobađanja 30. prosinca 1991. godine rezultirao je ulaskom pripadnika 121. novogradiške brigade HV u mjesto, no zbog snažnog neprijateljskog otpora i protuudara bili su prisiljeni povući se. U tim borbama poginula su trojica hrvatskih branitelja.

Drugi, odlučujući dio akcije izveden je 3. siječnja 1992. godine, zajedničkim djelovanjem postrojbi 3. gardijske brigade „Kune“, 121. novogradiške brigade HV i uz snažnu potporu 108. slavonskobrodske brigade ZNG RH. Napad je izveden iz dva smjera, uz intenzivnu topničku i tenkovsku potporu, a borbe su bile iznimno žestoke.

Tijekom oslobađanja Širinaca toga dana ranjena su 22 hrvatska branitelja, a poginuo je i Ivan Atlagović, zapovjednik 2. bojne 121. brigade iz Rešetara, koji je posthumno promaknut u čin pukovnika Hrvatske vojske. Unatoč višekratnim neprijateljskim pokušajima da pješaštvom, tenkovima i teškim topništvom ponovno zauzmu mjesto, hrvatski branitelji uspjeli su zadržati Širince.

Završetak borbi i povijesni značaj

Istoga dana u 18 sati stupilo je na snagu Sarajevsko primirje, čime je završena operacija „Orkan-91“. Bila je to prva velika pobjeda Hrvatske vojske u Domovinskom ratu i temelj za kasnije oslobodilačke operacije, uključujući VRO „Bljesak“.

Vojnom akcijom „Širinci ’92“ stabilizirana je crta bojišnice na potezu Širinci – Mašićka Šagovina – Trnava – Dragalić – Donji Bogićevci – Pivare – lijeva obala Save. Iako nakon toga više nije bilo pomicanja crte bojišnice, neprijateljska djelovanja nastavila su se sve do ožujka 1992. godine, kada su na tom području stradali posljednji branitelji čija su imena danas uklesana na spomen-ploči – ukupno 17 poginulih hrvatskih vitezova.

Trajna obveza sjećanja

Obilježavanje obljetnice „Širinaca ’92“ svake godine podsjeća na žrtvu hrvatskih branitelja koji su za slobodu Domovine dali ono najvrjednije – vlastiti život. Njihova hrabrost i zajedništvo trajno su utkane u temelje moderne hrvatske države i obvezuju današnje i buduće naraštaje da istina o Domovinskom ratu nikada ne bude zaboravljena.

„Navik on živi ki zgine pošteno.“