Oporezivanje mirovina nije tako neobično u Europi, ali u hrvatskoj priči postoji kvaka

Europska praksa

No, porez na dohodak koji se tiče mirovina i nije tako neuobičajen. Gotovo sve razvijenije zemlje u nekoj mjeri oporezuju mirovine kao dohodak, pitanje je samo tko ubire porez, lokalna zajednica ili država? U mnogim zemljama porez na dohodak je i dalje jedan od glavnih izvora financiranja opće države.

Tako, primjerice u Sloveniji mali broj umirovljenika plaća porez na dohodak s obzirom na to da je visoko postavljen prag osobnog odbitka. Ako već i plaćaju porez, onda je to najčešće po stopi od 16 posto, koja je najniža od ukupno pet stopa.

U Austriji se, pak, oporezuju i dodatne mirovinske isplate poput 13. i 14. mirovine, što je znakovito u kontekstu uvođenja jedinstvenog mirovinskog dodatka. U Austriji su porezne stope od 20 do 55 posto, također ovisne o visini dohotka, no postoje i porezne olakšice, pa tako dodaci za njegu ne ulaze u porezne škare, a svi porezi koji se naplaćuju odbijaju se od bruto mirovine koja je umanjena za iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje.

U Njemačkoj je, pak, porezni odbitak znatno viši u Hrvatskoj, te iznosi 1008 eura za samca, odnosno dvostruko više za kućanstvo. Također postoje brojne olakšice i izuzeća, ali ne i za one koji su svoju mirovinu zaradili u Njemačkoj, pa se vratili na 'rodnu grudu'. Naime, umirovljenici koji se isele iz Njemačke nemaju pravo na osobni odbitak, što znači da im se porez određuje na puni iznos mirovine.

Ako umirovljenici koji su radili u Njemačkoj žive u Belgiji, Danskoj, Italiji, Austriji, Irskoj, Poljskoj, Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji, mirovina će im biti oporezovana u Njemačkoj. Ova porezna obveza može se izbjeći podnošenjem zahtjeva za neograničenu poreznu obvezu, ali pod uvjetom da najmanje 90 posto prihoda podliježe oporezivanju u Njemačkoj, a da su istovremeno strani prihodi, poput recimo razmjernog dijela mirovine dobivenog temeljem staža u nekoj drugoj zemlji, manji od 12.096 eura godišnje.

U Francuskoj se mirovine oporezuju porezom na dohodak nakon 10-postotnog odbitka po kućanstvu. Tada porez na dohodak raste na 11 posto, a za osobe s vrlo visokim primanjima na 45 posto.

Norveška, koja se smatra mirovinskom oazom zbog jednog od najvećih mirovinskih fondova na svijetu, ima poprilično komplicira sustav oporezivanja. Kao i u Hrvatskoj, porezni se odbitak u Norveškoj određuje odlukom Vlade svake godine. Porezni odbitak će se smanjiti ako mirovinski prihod u ovoj godini premaši 276.400 kruna, odnosno 23.523,40 eura, s time da maksimalni iznos odbitka iznosi 36.000 kruna (3063,83 eura). U prvoj fazi odbitak može biti 16,7 posto ukupnog prihoda dok u drugoj, koja se odnosi na svote veće od 422.950 kruna (35.995,74 eura), odbitak iznosi svega šest posto.

Na porezni odbitak u Norveškoj pravo imaju primatelji svih mirovina, osim mirovina pomoraca ili mirovina prema zajamčenom ugovornom programu Norveškog mirovinskog fonda javnih službenika, te mirovina iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora.

Je li oporezivanje mirovina uopće potrebno?

S obzirom na ovu raznolikost sustava oporezivanja, ali i činjenicu da u mnogim zemljama, za razliku od Hrvatske, porez na dohodak čini dobar udio prihoda državnog proračuna, pitanje je koliko oporezivanje mirovina ili njegovo ukidanje zaista ima smisla.

'Jedan od ključnih argumenata u prilog oporezivanju mirovina jest da su mirovine oblik dohotka. Usporedivo s plaćama ili prihodima od kapitala, logično je da se i mirovine uključe u poreznu osnovicu. Na taj način svi građani, bez obzira na izvor prihoda, sudjeluju u financiranju javnih potreba', ustvrdio je stručnjak za javne financije, Predrag Bejaković, dodavši da je Hrvatska ipak zemlja pretežno starijeg stanovništva, zbog čega bi rasterećenje mirovina od poreza značilo i pad poreznih prihoda.

No, porez plaća svega trećina umirovljenika, a ako se godišnje skupi oko 140 milijuna eura, to bi značilo da svaka od 555 jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina, u prosjeku godišnje ubere nešto više od 250.000 eura kojima može financirati svoje unutarnje potrebe, bilo da je riječ o plaćama zaposlenih, naknadama za građane ili projektima.

'To naravno nije jako veliki iznos, ali nije zanemariv, pa bi u slučaju mogućeg ukidanja tog poreznog oblika, lokalne jedinice morale povećati prihode iz oporezivanja dohotka, što bi vjerojatno mogle u uvjetima općeg povećanja plaća', tvrdi Bejaković.

Ali, profesor Paško Burnać s katedre za javne financije Ekonomskog fakulteta u Splitu, smatra da lokalnim zajednicama iz dva razloga ne bi trebao biti problem nadoknaditi sredstva, koja bi mogla biti izgubljena potencijalnim ukidanjem oporezivanja mirovina.

'Prvi je taj što prihod od oporezivanja mirovina predstavlja vrlo mali dio lokalnih prihoda, za razliku od prihoda koji gradovi i općine ostvaruju oporezivanjem rada. Problem je što se u javno objavljenim proračunskim dokumentima oba izvora prihoda tretiraju kao porez od nesamostalnog rada, stoga u proračunu ne možemo precizno vidjeti o kolikim se točno prihodima radi kod oporezivanja mirovina.

Drugi razlog je taj što su prihodi lokalnih jedinica u zadnje dvije proračunske godine rasli negdje i po dvoznamenkastim stopama, kao posljedica nominalnog rasta plaća, stoga načelnicima i gradonačelnicima ne bi trebao biti problem odreći se jednog razmjerno malog dijela prihoda u korist socijalno najosjetljivijeg dijela građana', poručio je Burnać.

'Suštinska besmislica'

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku čak 37 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva. Uz to, prosječna mirovina, gledajući samo isplate po redovitim propisima prije usklađivanja, iznosi gotovo jednako kao i porezni odbitak, što znači da će se s usklađivanjem određeni broj umirovljenika po prvi put naći u poreznim škarama.

Premijer Andrej Plenković i ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ponavljaju kako bi do kraja godine prosječna mirovina trebala iznositi 700 eura, doduše uz godišnji dodatak, pa je pitanje planira li država napumpati prihode lokalnih zajednica, koji su ionako rasli u protekle dvije godine sa značajnim rastom plaća ili, pak, priprema teren za ukidanje poreza kako bi spriječila daljnje nezadovoljstvo i nastavila s poreznim rasterećenjima koja provodi već nekoliko godina.

Profesor Burnać upozorava da je oporezivanje mirovina 'suštinski besmisleno'. Svaki umirovljenik je, prema njegovim riječima, isti porez platio za vrijeme svog radnog vijeka, pa nema smisla da mu se dohodak od nesamostalnog rada oporezuje dvaput - jednom kao plaća, drugi put kao mirovina.

Stručnjaci, ali i predstavnici umirovljeničkih udruga, dosad su predlagali povećanje neoporezivog dijela mirovine, progresivnije oporezivanje najviših mirovina ili porezne olakšice za umirovljenike s visokim troškovima života. Potonje je zapravo već učinjeno ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto prije dvije godine. Time bi se, smatraju, postigla socijalna osjetljivost, a istodobno očuvali porezni prihodi države.

Troškovi veći od poreza

Još nije jasno ide li u smjeru inicijativa ekonomista i umirovljenika ili možda Burnaćevom logikom. Kako bilo, u ovoj bi situaciji mogli bi presuditi troškovi ubiranja poreza. Naime, pitanje je koliko se lokalnim zajednicama isplati trošiti novac da bi ubrali poreza na 100 ili manje eura iznad osobnog odbitka.

'Načelo financijske isplativosti naglašava kako troškovi oporezivanja trebaju biti proporcionalni ubranom porezu. Ako su ti troškovi jako veliki, onda se ne isplati ubirati poreze', upozorio je Bejaković, dodajući da se porezni sustav u Hrvatskoj prečesto mijenja.