Prema optužnici, 68-godišnjak se tereti da je 2. rujna 1991. godine u selu Orolik, nakon što su združene snage tzv. JNA i srpske paravojne formacije Teritorijalne obrane Orolik zarobile više pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) iz Berka, zlostavljao zarobljene hrvatske branitelje.

Zbog sumnje u ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima, tijekom ljeta uhićeno je petorica bivših pripadnika srpskih paravojnih formacija. Mediji su tada pratili njihovo privođenje sucu istrage Županijskog suda u Osijeku, koji im je odredio jednomjesečni pritvor zbog bojazni od bijega.

Međutim, nakon pet i pol mjeseci istrage, optužen je samo jedan od njih – 68-godišnjak koji je bio prvookrivljeni u procesu. U odnosu na ostalu četvoricu osumnjičenika, istraga je obustavljena zbog nedostatka dokaza, što je potvrdio Zvonko Kuharić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Osijeku.

Detalji optužnice

Optužnica tereti 68-godišnjaka da je sudjelovao u zlostavljanju zarobljenika iz Berka. Prema navodima, dok su zarobljenici bili poredani u koloni, on je, zajedno s drugim nepoznatim pripadnicima Teritorijalne obrane Orolik, izdvojio dvojicu zarobljenih branitelja te ih udarao rukama, nogama i puškama po cijelom tijelu. Oni su pali na tlo, gdje ih je optuženi nastavio tući dok su bespomoćno ležali.

Osim toga, tereti ga se i za zlostavljanje mještana Orolika nesrpske nacionalnosti. Zbog tih napada, jedan tada 37-godišnjak ostao je trajni invalid, dok su dvije osobe, tada u dobi od 39 i 49 godina, zadobile tjelesne ozljede.

Pravni izazovi kod ratnih zločina

Istraga ratnih zločina suočava se s nizom izazova jer je od događaja prošlo više od 30 godina. Prepoznavanje osumnjičenih ponekad je otežano zbog proteka vremena, a optužnice se moraju temeljiti na formalnim dokazima koje prikuplja državno odvjetništvo.

Četvorica osumnjičenika, protiv kojih je istraga obustavljena, imaju pravo na odštetu za vrijeme provedeno u istražnom zatvoru. S druge strane, optuženi 68-godišnjak, kojem prijeti visoka zatvorska kazna, ostaje u pritvoru zbog opasnosti od bijega, osobito s obzirom na to da posjeduje trojno državljanstvo – hrvatsko, srbijansko i britansko.

Slučaj Medić kao presedan

U osjećkom pravosuđu već postoji sličan slučaj Vojislava Medića, bivšeg majora JNA, koji je u svibnju nepravomoćno osuđen na 14 godina zatvora zbog ratnog zločina nad vukovarskim braniteljima. On je uhićen pri ulasku u Hrvatsku 2022. godine i od tada je u istražnom zatvoru. Tvrdi kako nije kriv i da je došlo do zamjene identiteta.

Izvor: Večernji list