Ovako će izgledati pitanja za popis stanovništva: Važan je broj kokoši u kućanstvu ali ne i internet

“Ima li vaše kućanstvo barem 1 grlo krupne stoke (govedo, ovca, koza, svinja, konj) ili 10 komada peradi ili 10 košnica pčela?” To je jedno od pitanja iz popisnog upitnika 2021. godine koje će popunjavati građani tijekom popisa stanovništva, kućanstava i stanova, koji bi trebao početi u rujnu. No, u upitniku nema pitanja o broju nekretnina u vlasništvu osobe ili kućanstva, piše Večernji.

Kao i dosad, bit će popisani samci, (izvan)bračni parovi, razvedeni, udovci, ali prvi put i životna partnerstva i neformalna životna partnerstva. U prvoj fazi popisa građani će se moći samopopisivati preko sustava e-Građani, a u drugoj popisivači izlaze na teren. Hoćemo li i nakon ovog popisa imati fiktivnih stanovnika i je li Hrvatska, kako procjenjuju demografi, pala na manje od 4 milijuna ljudi? Identifikacijske podatke i broj osoba u stanu daje građanin sam ili član kućanstva za odsutne članove. Daju se podaci o stanu, broju soba, koriste li ga (su)vlasnici, najmoprimci… Popisat će se i izbjeglice i tražitelji azila, a u stalne stanovnike Hrvatske ući će sve osobe koje su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjele u svome mjestu stanovanja barem godinu dana ili su došle u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

– Dovoljno je da netko navede da namjerava živjeti u Hrvatskoj godinu dana i tretira se kao stalni stanovnik, a to može navesti umjesto njega i bilo tko iz kućanstva. Možete si zamisliti kakva će biti situacija u pograničnim područjima s takvim popisivanjem. Jasno je da ćemo opet dobiti fiktivne stanovnike, no ovakav je upitnik posljedica političkog dogovora i u njemu, očito, nisu sudjelovali demografi. Popisivači koji pred sobom nemaju bazu podataka za sve članove kućanstava ne mogu kontrolirati točnost izjave člana nekog kućanstva da su im primjerice dva člana živjela u Hrvatskoj do referentne točke popisa te će time biti ubrojeni u stanovnike Hrvatske iako su se odselili, a nisu se odjavili. Mogli smo preporuku Eurostata o uobičajenom mjestu stanovanja prilagoditi objektivnom stanju u Hrvatskoj i dobili bismo točne podatke, korisne za razvojne politike zemlje. Iz ovakvog upitnika vidimo da se priča s fiktivnim popisivanjem nastavlja, pozadina je politička i na temelju takvog popisa tražit će se određena politička postupanja – kaže demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc te dodaje da nismo imali ni Savjet za popis sa stručnjacima iz akademske zajednice koji imaju druge zemlje.

– Građane se pita imaju li u stanu kuhinju i kupaonicu, a ne pita ih se imaju li internet!? Neshvatljivo. Jedno je od pitanja moralo biti imaju li djeca u kućanstvu mogućnost za online nastavu. Pitat će se ljude za broj goveda, a ne i za visinu prihoda od rada i(ili) imovine – kaže Šterc.

Građane će se pitati o državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, narodnosti, obrazovanju, mjestu rođenja, ima li hrvatsko ili uz njega i drugo državljanstvo ili strano. Odgovarat će i jesu li im glavni izvori sredstava za život u proteklih godinu dana prihodi od rada ili imovine, mirovina, socijalne naknade, ostali prihodi ili su bez prihoda… Kako smo informirani da demografi, osobito istaknuti, nisu sudjelovali u izradi upitnika, iz Državnog zavoda za statistiku su nam odgovorili da su, vezano za sadržaj pitanja u popisnom upitniku, proveli konzultacije s 49 institucija i državnih tijela, da su zatražena mišljenja od Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb i Instituta za javne financije.

– Nitko s Katedrom za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta nije službeno kontaktirao u vezi s popisnim upitnikom, a ni sa mnom – kaže akademik i pročelnik te katedre prof. dr. sc. Anđelko Akrap.

Kako će popisivači kontrolirati točnost podataka kad član kućanstva može reći da mu je odseljeni član kućanstva živio do 31. kolovoza u mjestu stanovanja i otišao u inozemstvo na koji mjesec te kako će kontrolirati jesu li se iz inozemstva samopopisali i iseljeni koji se nisu odjavili?

– Popis se temelji na izjavi osobe i popisivač ne može znati je li odgovor točan ili nije. U Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova propisano je da su osobe koje daju podatke dužne dati potpune i točne podatke. Popisuju se državljani RH, strani državljani i osobe bez državljanstva s prebivalištem u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj. Od svih popisanih osoba tijekom obrade podataka određivat će se ukupno stanovništvo zemlje prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja – navode iz Državnog zavoda za statistiku te dodaju da je svrha popisa popisati stanovništvo koje živi u zemlji prema strogo određenim međunarodnim definicijama.

Iako u upitniku nema pitanja o broju nekretnina koje neki građanin ili kućanstvo posjeduje, nego ih se tek pita za “način korištenja stambene jedinice”, a pritom mogu zaokružiti samo dvije opcije “samo za stanovanje” ili “za stanovanje i obavljanje djelatnosti”, iz DZS-a tvrde da će pitanjem “način korištenja stambene jedinice” obuhvatiti stanove za odmor koji mogu biti u zasebnoj kući za odmor, vikend-kuće ili vile, stanove u višestambenoj zgradi u kojoj uz stanove (apartmane) koji se koriste povremeno ili za odmor, mogu biti i stanovi u kojima kućanstva stanuju cijelu godinu. Navode i da je pitanje o jednom grlu goveda, 10 peradi… bitno zbog diferenciranja urbanih i ruralnih naselja i područja. Pitanja o prihodima kućanstava od rada i/ili imovine nisu u upitniku jer se ti podaci, kažu, prikupljaju u godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva.

Demograf Ivan Čipin ističe manjkavost samopopisivanja, a to je da samo jedna osoba iz kućanstva može online popisati ostale članove kućanstva, što može potrajati satima. Pitanje o grlu krupnog goveda i 10 peradi… drži nepotrebnim jer se u istu kategoriju stavlja bakica s jednom ovcom i netko s farmom. S Čipinom su se konzultirali o sadržaju upitnika posljednji put 2018. godine, no konačnu verziju popisnog upitnika nije vidio do objave. Inače, nakon elektroničke faze popisa popisivači će na terenu popisati one koji se nisu popisali online i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana te obići i njihove adrese, piše Večernji.