Nevjerojatan trend odlazaka ministara zaživio je u Vladi premijera Andreja Plenkovića, iz čijih redova kadrovi odlaze kao na traci, što zbog afera, što zbog toga što se tijekom mandata nisu pokazali kao stručnjaci. Odlazak ministara jedna je od najslabijih točaka Plenkovićeva političkog djelovanja i u ovom i u onom prethodnom mandatu, no koliko je to Plenkovićeva osobna politička slabost, toliko je to slabost i njegova HDZ-a koji je bio kadrovski devastiran i prije Plenkovićeve ere.
Stručnjaci se u redovima vladajuće stranke teško probijaju pokraj HDZ-ovih kapitalaca koji su ondje duboko pustili korijenje na svim razinama, takvi tipovi nikomu ne daju ispred sebe, a usporedno s time, iz njihovih se organizacija na Plenkovića vrši ogroman pritisak pa su i njemu u kadroviranjima u Vladi ruke dobrim dijelom vezane jer neprestano mora balansirati gradeći na taj način utjecaj i u HDZ-u i u Vladi.
Znajući da se u stranci ne može osloniti na predstavnike svih HDZ-ovih struja, Plenković je u svoju vladu pokušao uvesti dio nestranačkih stručnjaka, što u stranačkim redovima nije dobro prihvaćeno. Pobunili su se tako HDZ-ovci svojedobno kada je u Vladu kao ministra financija uveo nestranačkog stručnjaka Primorca, no njega su na koncu prihvatili, ali ministar graditeljstva Ivan Paladina menadžer je koji od početka mandata izaziva nezadovoljstvo među HDZ-ovcima, koji smatraju da on u Vladu nije stigao kao stručnjak za obnovu, nego kao menadžer koji je došao riješiti svoje poslove u zastoju.
Ćorićev kadar
U Vladu je, doduše, Paladina ušao i s podosta vlastitih repova i afera, dok su jedni tvrdili da se za njega po očinskoj liniji zalagao Plenkovićev savjetnik Mate Granić, drugi su govorili kako je Paladina kadar bivšega ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, no sve to ukazivalo je na to da bi premijer s Paladinom mogao imati problema te da ovaj neće odraditi svoj mandat do kraja.
Ovih dana te se glasine pokazuju prilično opravdanima, od Paladine i njegovih teza o procesu obnove među prvima se ogradio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je na glasu kao Plenkovićev trbuhozborac. Nedugo nakon njega promjene i snošenje odgovornosti za traljavu obnovu Banovine zatražio je i Plenkovićev ključni koalicijski partner Milorad Pupovac, a onda je i premijer na božićnoj misi poručio kako nije zadovoljan procesom obnove, što se u političkim krugovima tumači kao mudar potez i saniranje štete. Odlika vrhunskih političara je priznati da su pogriješili, objašnjava nam jedan od sugovornika iz HDZ-a te dodaje da je Plenković time poentirao u očima javnosti, a dodatne poene dobit će kada Paladinu pretvori u žrtveno janje i kada na njega prebaci odgovornost za taj proces obnove zbog kojeg premijer najčešće i jest na meti kritičara jer se, ruku na srce, na Banovini nije dogodilo ništa od onoga što je obećavao.
Banovina je sinonim Plenkovićevih neispunjenih obećanja i on to vrlo dobro zna, kažu u HDZ-u te naglašavaju da baš zato po hitnom postupku mora nešto poduzeti. U tome se i krije jedan od razloga za to što Paladina odbrojava posljednje dane u Vladi, iz koje bi navodno samostalno trebao izaći već početkom godine koja je pred nama. Prema tvrdnjama naših dobro upućenih sugovornika iz Vlade, odnosi između Paladine i Plenkovića poljuljani su već nekoliko mjeseci, još od sredine studenoga u političkim krugovima govori se o odlasku ministra graditeljstva, a kap koja je prelila čašu, kažu, jest to što se on i premijer nisu mogli usuglasiti o metodama po kojima bi se nastavila, a onda napokon i okončala obnova Banovine.
Obostrana mržnja
Iako ni sama teza o Paladininu odlasku još nije potvrđena, nedvojbeno je da on i premijer sve teže surađuju, a s druge strane, oni bliski Paladini progovaraju i o njegovu nezadovoljstvu. Kako kažu, Paladini je ulazak u Vladu donio negativan imidž, njega se označilo kao glavnog i odgovornog za zastoj u procesu obnove premda teren ni prije njega nije bio pripremljen. Obnovu guši administracija, nedostatak radnika u građevinskom sektoru, pa u konačnici i manjak financija, objašnjavaju Paladinini suradnici koji tvrde da ministar krivca za ovu neugodnu situaciju vidi i u Plenkovićevim koalicijskim partnerima koji traže njegov odlazak.
Nije Paladina oduševljen ni kadrovima koji su ga dočekali, a najviše nesuglasica navodno ima s prvim čovjekom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordanom Hanžekom koji je u medijski prostor dospio zbog korištenja skupocjenog Audija kojim obilazi potresom porušenu Banovinu, no Paladina protiv Hanžeka ne može jer se taj HDZ-ovac smatra kadrom premijera Plenkovića. No, Audi mu je ipak oduzet, kako bi se i tu sanirala šteta. Uz to, Paladina je nezadovoljan i načinom na koji funkcionira zaboravljeni Fond za obnovu koji je devastiran nakon Vanđelićeva odlaska. Sve u svemu, u Ministarstvu, ali i u samom procesu obnove nedostaje kadrova, ponajviše onih stručnih, dok je usporedno s time količina posla ogromna, a uz to, u tom resoru ne radi se timski, već ondje djeluju dvije struje, jedna je HDZ-ova, a druga ona u kojoj kolo vode HNS-ovci i Reformisti, što je između redaka potvrdio i Pupovac.
“Odsutnost koordinacije i komunikacije u pojedinim segmentima institucija koje se bave obnovom prevelika je da bi bilo napretka. Jednostavno je neugodno na tim sastancima i premijer to treba promijeniti”, rekao je šef SDSS-a koji, doduše, u svemu tome ima vlastite interese jer je procesom obnove jedno vrijeme uz potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tomu Medveda ravnao njegov nekadašnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je iz Vlade ispraćen zbog vlastitih afera.
Ruski kapital
Pita li se Pupovca, baš u toj Miloševićevoj eri obnova je funkcionirala, a otkako je povjerenje dano Ministarstvu i Središnjem državnom uredu, obnova počinje stagnirati. Ne stagniraju zato već neko vrijeme kritike na račun Paladine, koji se na meti nezadovoljnika našao i nakon što se doznalo da je otputovao na svjetsko nogometno prvenstvo u Katru, što se opisivalo kao licemjerno i nemoralno s obzirom na to da ljudi na Banovini utakmice prate iz kontejnera.
Moglo bi se reći da se ovoj temi pristupilo pomalo populistički, no ta tema navodno je bila jedan od razloga Paladinine frustracije. Na ministarskoj poziciji nedostaje mu slobode, kažu njegovi suradnici i dodaju da se u medijima negativno prati svaki njegov potez i svaka njegova izgovorena riječ, što zaista i nije daleko od istine. Međutim, i u Paladininu resoru oni koji njime nisu zadovoljni govore kako ministar ima problema s komuniciranjem te se tvrdi da je prilično nadmen i nesklon suradnji, za razliku od svoga prethodnika Darka Horvata, premda ovdje govorimo o USKOK-ovu optuženiku. Posve je jasno zašto je Horvat bio dio Plenkovićeva ministarskog tima, on je stranački kadar koji je najveći dio svoje karijere odradio u državnoj službi, no kada se pogledaju milijuni u Paladininoj imovinskoj kartici, nije posve jasno što je njemu uopće trebala politička karijera.
Jasno je zato da je Paladina do najvećeg dijela svojih milijuna došao poslujući sa sumnjivim ruskim kapitalom koji istražuje i Državno odvjetništvo, što bi također mogao biti jedan od razloga što ga Plenković nastoji skloniti iz svoje vlade koja je ionako opterećena ministarskim aferama, no Plenković je i onda kada je Paladinu dovodio u Vladu mogao znati da mu stiže kadar koji je u potencijalnom sukobu interesa zbog svojih privatnih poslova u sektoru građevine. Tip je sredio svoje diskutabilne poslove i dozvole koje su mu bile potrebne i sada može mirno i bez grižnje savjesti napustiti Vladu, tumači se u jednom dijelu HDZ-a potencijalni Paladinin odlazak koji se povezuje i s njegovim obveznicama IGH-a kojih se, prema medijskim napisima, domogao preko ortačkog ugovora.
Vrijedne nekretnine
Premda je Paladina tijekom svojih istupa govorio kako nije donosio odluke koje su mirovinske fondove dovele do gubitka od 12 milijuna kuna, a Vladin Fond NEK do gubitka od 7,5 milijuna kuna, ispostavilo se da ta njegova verzija priče baš i nije točna. Obveznice Instituta IGH izdane su još 2012. u vrijednostima od deset milijuna eura, a dospijeće obveznica bilo je 2017., međutim, IGH vrlo brzo ulazi u financijske probleme pa se početkom ljeta 2013. kreće u predstečajnu nagodbu. Vlasnici obveznica pokrenuli su usporedno s time založno pravo nad nekretninama čija je vrijednost procjenjivana na basnoslovnih 70 milijuna kuna. Treba napomenuti kako je riječ o upravnoj zgradi IGH-a u Splitu te o nekretninama u Slavonskom Brodu. Vlasnici obveznice nadali su se da će prodajom tih nekretnina uspjeti povratiti sredstva koja su investirali u tu istu obveznicu, a ta ideja postojala je sve dok do obveznica nije došao Paladina koji ih se domogao u ožujku 2018. Obveznice su mu preknjižene s računa B2 Kapitala, a on tako dolazi do 54,5 posto vlasništva nad obveznicama pa potom preko Podravske banke kupuje još osam posto obveznica za nepoznatu cijenu, čime dolazi od 62,5 posto vlasništva nad obveznicama. Mirovinski fondovi kao vlasnici ostatka obveznica na taj su način ostali bez 12 milijuna kuna za mirovine, a spomenuti Vladin fond bez 7,9 milijuna kuna, no Paladina je zato došao do vrijednih nekretnina.
U travnju je pak DORH potvrdio da o Paladini provode izvide i novu provjeru kaznenih prijava podnesenih protiv njega, a u središtu njihova interesa našle su se upravo obveznice IGH-a. U fokusu HDZ-ova interesa uz ostalo je i ime mogućeg Paladinina nasljednika u ovom resoru koji postaje ključan za premijera Plenkovića, a tu se kao jedna od ponajboljih opcija spominje bivši ministar i šef Reformista Radimir Čačić.
Novi kadrovi
Čačić je, doduše, s Plenkovićem na ratnoj nozi pa bi njih dvojica prije toga morala izgladiti odnose, no Čačića se čak i u HDZ-u opisuje kao operativca koji bi proces obnove mogao dignuti iz mrtvih. Drugo ime o kojem se u HDZ-u spekulira jest ono njihova stranačkog kolege Damira Šanteka, koji vodi stranački odbor za graditeljstvo. Šantek je poznat i kao ravnatelj Državne geodetske uprave, ali problem je u tome što se i on našao na udaru kritika nakon što se doznalo da Državna geodetska uprava posluje s tvrtkom Geosoft, na čijem je čelu njegov vjenčani kum, a zbog čega ga je je kaznilo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, što Šanteka nije spriječilo da nastavi poslovati po istom modelu. Samozatajna državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva Dunja Magaš HDZ-ovka je koja se također spominje kao potencijalna Paladinina nasljednica.
Riječ je o ženi koja je kratko nakon Horvatova privođenja vodila Ministarstvo graditeljstva, no oni koji je poznaju opisuju je kao sposobnu i ambicioznu osobu. Magaš je inače inženjerka građevine, školovala se na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Prije nego što je stigla u Ministarstvo graditeljstva, na poziciju državne tajnice, ova Slavonka rodom iz Požege radila je kao zamjenica brodsko-posavskog župana Danijela Marušića, bila je i pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo u svojoj županiji, a iskustvo je stjecala i kao pročelnica Ureda za prostorno uređenje u svojem kraju. Prednost joj je to što se za njom ne vuku nikakve afere, ali i to što je članica vladajuće stranke, pa i to što je njezinu imenovanju naklonjen dio slavonskih HDZ-ovaca. No na koncu ostaje da se vidi kako će se uopće rasplesti priča s Paladininim odlaskom, a tek onda na dnevni red stiže ime njegova nasljednika ili nasljednice.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.